Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

SUZBIJANJE APOPLEKSIJE KAJSIJE.

Prevremeno sušenje i odumiranje stabala kajsije, tzv. apopleksija ili "kap" kajsije, jedan je od najvećih problema u gajenju ove voćne vrste. Ova štetna pojava raširena je u mnogim zemljama Evrope. Pored mnogih istraživanja, problem odumiranja kajsije samo je delimično razjašnjen. Objašnjava se različitim parazitskim i neparazitskim uzrocima. Od abiotičkih činilaca navode se: ekstremna temperaturna kolebanja, osetljivost kajsije na niske zimske temperature, neodgovarajući izbor zemljišta, što je često povezano sa neadekvatnim izborom podloge za kajsiju, slaba kompatibilnost između podloge i plemke, uticaj visine kalemljenja, nedovoljna hemijska zaštita, neuravnoteženo đubrenje, suša, te fiziološka nestabilnost kajsije kroz stanje dormantnosti ili mirovanja. Svi od navedenih činilaca mogu biti primarni uzroci odumiranja kajsije, ali isto tako dovode i do slabljenja voćke, na koju se onda nasele razni paraziti. Stoga se u literaturi navode mnoge gljive, od kojih neke ne mogu biti uzrok odumiranja, ali mogu se naseliti na oslabljenu voćku. Sušenje mogu izazvati sledeće polifagne vrste gljiva: Armillaria mellea, Verticillium dahliae, Phytophthora vrste, Eutypa lata, Monilia laxa, Leucostoma cinctum i druge. Od bakterija spominje se Pseudomonas syringae pv. syringae. Pojedini mikroorganizmi ne moraju biti uzrok odumiranja, ali mogu uveliko pridoneti stresnom stanju i povećanju osetljivosti domaćina ili je u tome moguća interakcija više činilaca, što je više verovatno. Navedeni mikroorganizmi u sadejstvu ekoloških činilaca, naročito u prinudnom mirovanju kajsije, najverovatnije dovode do pojave apopleksije kajsije ili "kapi" ili zelenog uvenuća kajsije. Zaštitna hemijska sredstva protiv ove pojave nema, već se neželjene promene mogu umanjiti samo preventivnim delovanjem od izbora dobrog terena, sadnog materijala, adekvatne podloge i sorti, do sprovođenja savremenih agrotehnoloških postupaka u gajenju kajsije.
Apopleksija se javlja u pojavi naglog, delimičnog ili potpunog sušenja stabla kajsije, čiji je pravi prouzrokovač, kako je navedeno, još uvek nedovoljno poznat. Simptomi oboljenja obično se manifestuju po završenom cvetanju. Prvo se zapaža klonulost zelenih listova pojedinih skeletnih grana, a često i čitavih krošnji. Vrlo brzo, lišće se suši i nastaje odumiranje zahvaćenih grana, odnosno zahvaćenog stabla. Kao mogući uzročnici pominju se nekoliko patogena. Veći broj naučnika smatra da najveću ulogu u "apopleksiji" kajsije ima fitopatogena bakterija Pseudomonas syringae van Hall. Ova bakterija tokom jeseni i zime prodire u stablo preko povreda nastalih na različite načine. Daljim razvojem ona se širi kolonizirajući elemente kore (floema) ili drveta (ksilema) ili kore i ksilema (drveta). Ispitivanja su pokazala da posle infekcije debla nastaje uvelost cele biljke, a kod zaraze grana suše se samo pojedini delovi voćaka, odnosno jedna po jedna grana i na kraju čitavo stablo. Međutim, mnogi naučnici mišljenja su da je jedan o primarnih uzročnika sušenja kajsije podloga na koju se kalemi plemenita sorta kajsije. Apopleksija je česta ako se kao podloga koristi džanarika, zatim kajsija na kajsiju na težim zemljištima. Preporuka je da se kajsija kalemi na belošljivi na najmanjoj visini od 1 m.

Kao uzročnici "apopleksije" kajsije pominju se mnogi saprofiti i paraziti, kao što su Monilinia laxa, Cytospora cincta i Verticillium albo atrum ili V. dahliae kao biotički činioci. Od abiotičkih činilaca pominju se niske temperature u periodu prinudnog mirovanja, naročito u januaru i februaru mesecu, kada se pokrenu sokovi zbog direktno uprtih sunčevih zraka u deblo kajsije u toplijem delu dana, a noću padne temperatura ispod nule celzijusovih stepeni. Tada pucaju ćelije sprovodnih snopića, a voćke žive od rezervi vode do početka juna, te onda klonu listovi grana kajsije, a potom se suše listovi i grane, a potom i celo stablo kajsije. Verovatno da svi potencijalni uzročnici deluju zajedno i dovode do "kapi", "zelenog uvenuća" ili "apopleksije" kajsije, jer termin za ovu bolest nije adekvatno određen.

Da bi se deblo i grane zaštitile od prodora patogena, naročito bakterija, potrebno je da se spreči nastajanje ozleda, nastalih bilo mehanički, bilo rezidbom (rezidbu bi trebalo obavljati od kraja maja do 20. juna) ili oštećenjem od štetočina. Orezana ili ozleđena mesta treba dezinfikovati bakarnim preparatima i to naročito veće preseke i premazati kalem voskom, još bolje Santar-EM pastom. Osušene grane orezati i uništiti spaljivanjem. Takođe, potrebno je obratiti pažnju na spojno mesto i uspešnost srašćivanja podloge i kalem grančice. Preporučuje se da sadnja kajsije bude na zemljištima gde je nivo podzemnih voda tako visok da se koren stabla može redovno snabdevati. Hemijske mere zaštite za sada ne obezbeđuju pouzdanu zaštitu od „apopleksije“. (Obrada, dipl. ing. Stanko Nekić, 2018.).
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije