Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

RAINFOREST JEDINI RASADNIK AKVARIJUMSKIH BILJAKA

Tropi u Somboru


Miroslav Bogradov, vlasnik je jedinog rasadnika akvarijumskih biljaka u Srbiji. Ovim poslom počeo je da se bavi pre desetak godina. Danas u njegovom plasteniku na 300 kvadratnih metara raste 150 vrsta akvarijumskih biljaka.


Na oko 300 kvadrata plastenika ne rastu ni povrće ni cveće već akvarijumsko biljke. To je Rainforest, jedini rasadnik akvarijumskih biljaka u Srbiji. U tom jedinstvenom plasteniku raste oko 150 vrsta akvarijumskih biljaka. O njima, ali i celom sistemu, brine vlasnik Miroslav Bogdanov.

Jeste njegov rasadnik jedinstven u Srbiji, ali to što se Miroslav upustio u ovu proizvodnju nije veliko iznenađenje, jer se akavristikom, kako kaže, bavi ceo život.

»Poslednjih 15 godina popularna je biljna akvaristika i akvarijumi nisu više samo prostori u kojim se uzgajaju akvarijumske ribice već su postali i ukrasi za dom. Naravno, da su onda akvarijumske biljke postale sve popularnije, povećavao se broj vrsta dostupnih kod nas i tako je nastala ideja za ovaj posao«, kaže Bogdanov.

Od akvarijuma do plastenika

Cela priča razvijala se korak po korak. Prvo je ovaj preduzimljivi Somborac uredio svoj akvarijum, zatim još nekoliko, a onda je proizvodnja prerasla na 10 kvadartnih metara, pa na 100 i na kraju na sadašnjih 300 kvadrata.

»Nama je cela godina u proizvodna, a podeljena je na dva ciklusa–sušni i vlažni. Sada je vlažni period, a to je zimski period kada je plastenik zatvoren i kada mi simuliramo vlažnu sezonu u tropima i zato je u plasteniku vlažnost stopostotna. Leti kada je plastenik otvoren sušna je sezona. Zimi nema dovoljno svetla, pa to nadoknađujemo veštačkim osvetljenjem«, pojašnjava Miroslav.


Trud i učenje

Zahtevan je to sistem, a učeći putem dostupnih tekstova na internetu,od iskusnih proizvođača u Mađarskoj i koristeći svoja znanja elektroinženjera Miroslav je sam osmislio i podigao ovaj jedinstveni plastenik.

U vreme našeg boravka u plasteniku temperatura vode održavala se na 20 stepeni, vazduha na 15 stepeni Celzijusa, a vlaga na 100 posto. Celokupna proizvodnja je u hidroponiji. To znači da pumpe povlače vodu iz rezervoara i distribuiraju po stolovima na kojima su biljke. Preko njih voda se cedi i vraća nazad. U takvu vodu, koja kruži, dodaje se hranivo, podešava PH i tvrdoća, a u sistemu je oko 100 kubnih metara vode.

U Somboru se, od oko 500 akvarijumskih vrsta biljaka koliko ih ima, proizvodi oko 150 najpoznatijih i najpopularnijih vrsta. Naš domaćin pojašnjava da su to amfibijske biljke koje rastu i pod vodom i nad vodom.

Poseban deo u plasteniku rezervisan je za biljke koje rastu ispod vodopada i to u uslovima koje simuliraju prirodne uslove.

Ako mora da izabare svog favorita među 150 različitih vrsta Miroslav bi izdvojio bacopa monnieri, vrstu koja potiče iz Indije, a poznata je kao biljka koja se koristi za usporavanje razvoja Alchajmerove bolesti.

Kupci iz svih krajeva Srbije

Akvarijumskih biljaka proizvedenih u Somboru ima u svim krajevima Srbije, a najveći kupci su pet shopovi. Uspeo je Miroslav da nađe računicu u ovoj proizvodnji i da tržištu isporučuje biljke koje su jeftinije od onih iz uvoza i tako je jedan od retkih proizvođača kome je pošlo za rukom da se izbori sa uvoznicima.

»Nekada su se akvarijumske biljke uvozile sa Tajlanda, Malezije, Indonezije, odnosno područja gde se ove biljke proizvode praktično bez ikakvih troškova. Međutim, taj uvoz prate troškovi transporta, fitosertifikati, carina. Uspeo sam da cenu izbalansiram tako da se uvoz ne isplati, a da se sa druge strane sa tom cenom meni i dalje isplati proizvodnja«, otkriva Bogdanov deo svoje poslovne politike.

Kaže neki kupci znaju šta hoće, neki ne, pa biraju na osnovu izgleda. »Nevolja je u tome da se ono što je najlepše i najteže održava«, kaže Bogdanov.


Svakodnevno u plasteniku Bogdanov provede i više od sedam sati. Osim uloženog rada veliki su i troškovi, naročito troškovi grejanja tokom zime, ali ovaj proizvođač kaže da pozitivne računice u ovom poslu, ipak, ima.


foto: Zlata Vasiljević