Paradajz: Snažan koren, stabilan rast i otpornost - moguće je!
Cilj uzgoja paradajza je dobijanje sočnih, mesnatih i lepo obojenih plodova bogatih hranljivim materijama, poput likopena, karotenoida i vitamina C. Paradajz možemo uzgajati iz semena ili kupovinom gotovih sadnica, ali pravilna nega mora početi već u fazi rasada, a posebno je važna pri sadnji na stalno mesto.
Za uspešan uzgoj paradajza neophodno je izabrati zdrave i kvalitetne sadnice. Koren treba da bude beo, razvijen i ravnomerno raspoređen u supstratu. Idealna visina sadnice je do 20 cm, jer su izdužene sadnice slabije i teže podnose presađivanje.
Sadnice treba da budu kompaktne, čvrste i tamnozelene boje. Slabe i izdužene biljke imaju slabiji razvoj i manji prinos, a ujedno su osetljivije na bolesti i štetočine. Stablo treba da bude debljine kao olovka, a cvetne zametke uklanjamo kako bi se podstakao razvoj korena.
Ako sadnice nabavimo ranije, a vremenski uslovi nisu pogodni za sadnju paradajza, čuvamo ih na svetlom i umerenim temperaturama uz redovno zalivanje i prihranu.
Sadnja paradajza na otvorenom obavlja se kada dnevne temperature prelaze 18°C, a noćne ne padaju ispod 10°C, najčešće nakon sredine maja.
Paradajz zahteva mnogo sunčeve svetlosti, plodno zemljište i redovno zalivanje. Sadnja paradajza se obavlja u dobro pripremljeno zemljište uz dodatak organskog đubriva Plantella Organik.

Zemljište je potrebno pripremiti najmanje 1–2 nedelje pre sadnje. Plantella Organik je organsko đubrivo u obliku peleta koje sadrži prirodne izvore organske materije i osnovne hranljive materije (NPK). Odlikuje ga postepeno i dugotrajno otpuštanje hranljivih materija, čime se obezbeđuje stabilna i ravnomerna ishrana biljaka tokom cele vegetacije.
Pored toga, poboljšava strukturu zemljišta, povećava zadržavanje vlage i podstiče razvoj korisnih mikroorganizama, što je posebno važno u uslovima suše i visokih temperatura.
Previše gusta sadnja paradajza može izazvati probleme tokom vegetacije. Biljke sadimo na razmak od 0,5-0,7 m kako bismo obezbedili dobru cirkulaciju vazduha i smanjili rizik od bolesti.
Sadnice se sade koso i dublje (do prvih listova) kako bi razvile jači korenov sistem, što direktno utiče na bolji rast i prinos.

Rasad sadimo ukoso i veoma duboko (stabljiku takođe zatrpavamo do prvih pravih listova) kako bi se podstakao razvoj dodatnog korenovog sistema. Što je koren razvijeniji, biljka je snažnija, stabilnija i otpornija na bolesti.
Prilikom sadnje preporučuje se upotreba Bio Plantella zemlje za paradajz, koja obezbeđuje optimalnu strukturu zemljišta, doprinosi njegovoj stabilnosti i omogućava pravilan vazdušno-vodni režim.

Paradajz spada u biljke sa velikim potrebama za hranljivim materijama. Prilikom sadnje u sadnu jamu dodajemo organsko đubrivo Plantella Organik, koje omogućava:
Zahvaljujući organskoj materiji i postepenom otpuštanju hranljivih materija, obezbeđuje stabilan rast bez naglih oscilacija.
Tokom vegetacije paradajz dodatno prihranjujemo jednom mesečno, od početka cvetanja do kraja zrenja. Redovna prihrana omogućava kontinuiran rast i kvalitetne plodove.
Kao dodatna mera preporučuje se malčiranje (kopriva, gavez), koje zadržava vlagu i
poboljšava zemljište.
Paradajzov moljac (Tuta absoluta) je jedan od najopasnijih štetočina u uzgoju paradajza. Njegove larve oštećuju listove i plodove, smanjuju fotosintezu i značajno utiču na prinos.

Pošto je aktivan noću i brzo se razmnožava, često se otkriva prekasno. Zato je preventiva ključna.
Već pri sadnji preporučuje se postavljanje Bio Plantella crnih lepljivih ploča, koje omogućavaju:
Nedostatak kalcijuma je čest problem u uzgoju paradajza i manifestuje se truležom vrha ploda. Uzrok je često nepravilno zalivanje ili prekomerno đubrenje azotom. Rešenje je folijarna primena Bio Plantella Kalcijuma:

Prskanje obavljamo u večernjim satima, uz upotrebu vode koja nije hladna.
Naslovna fotografija: Unichem Agro d.o.o
Partner
Sinja Gorica 2,
1360 Vrhnika,
Slovenija
e-mail: Info@plantella.rs
web: http://plantella.rs