Mesec je to kada srp radi, a žetva je u punoj snazi - tako je i u pčelarstvu. Uz pravilnu pripremu i korišćenje svih raspoloživih resursa, može biti jedan od najplodonosnijih u godini za svakog pčelara.
Jul je mesec koji u pčelarstvu donosi poseban ritam i izazove. Dok u poljoprivredi vlada žetva, u pčelinjacima se odvija jednako važan proces - prikupljanje letnje medne berbe. To je mesec kada u uglavnom prolaze jače ili takozvane "glavne" pčelinje paše.
Vrućine koje često prelaze 30°C bitno smanjuju sposobnosti kod raznih aktivnosti kako kod ljudi, tako i kod naših medonosnih pčela. Upravo zato morate biti posebno pažljivi i organizovani kako biste sve radove obavili na vreme i osigurali im optimalne uslove za rad i razvoj.
Redovan pregled pčelinjih zajednica temelj je uspešnog pčelarstva tokom jula. Iskusni preporučuju preglede svakih 7 do 10 dana, kako bi se na vreme uočili potencijalni problemi i preduzele odgovarajuće mere.
Tokom pregleda potrebno je obratiti pažnju na nekoliko ključnih elemenata. Prvo, vizualno se procenjuje snaga zajednice - ima li dovoljno pčela za rad sa satnim osnovama, prikupljanje nektara, vode, propolisa i polena. Jaka zajednica koja "vri" od pčela znak je da je matica aktivna i da je paša dobra, ali istovremeno signalizira potrebu za proširenjem prostora.
Pregled legla podrazumeva nasumično otvaranje nekoliko okvira kako bi se proverilo da li je matica prisutna, zdrava i aktivno leže jaja. Dobra matica ostavlja karakterističan obrazac zatvorenog legla bez preskakanja ćelija. Takođe je važno proveriti ima li znakova rojenja - izgrađenih matičnjaka, trutovskog legla na radiličkim saćima ili smanjene aktivnosti matice. Rojenje je i dalje moguće u julu, posebno kod vrlo jakih zajednica.
Jedan od najvažnijih radova je osiguravanje dovoljnog prostora. Ako zajednice dobro napreduju i imaju veliku populaciju, potrebno je dodati nove okvire i nastavke kako bi se osigurao dovoljan prostor za skladištenje meda i razvoj mladih pčela. Kada su okviri u gornjem medištu prekriveni pčelama, vreme je za dodavanje novog.
Dodavanje okvira sa satnim osnovama posebno je važno ukoliko planirate da ih selite na neku od predstojećih paša, na primer suncokreta. To omogućaava pčelama da izgrade novo saće i pripreme se za predstojeći period. Mnogi preporučuju premeštanje nekoliko okvira sa medom i nektarom u dodati gornji nastavak, što podstiče pčele da nastave da grade prema gore. Paša koja je u toku, ako je ima, može se iskoristiti za izvlačenje novog saća iz satnih osnova.
Iako su glavne pčelinje paše uglavnom prošle, jul nudi niz važnih medonosnih biljaka. Cvetaju livade, suncokret i kasnije zlatošipka, ali su paše promenljive - mogu mediti prema lokalnim i vremenskim prilikama, pa morate pratiti stanje na terenu.
Pčelari koji se sele sigurno će pokušati da iskoriste suncokret, koja je jedna od najvažnijih letnjih paša. Osim suncokreta, u ovom razdoblju cvetaju i mnoge samonikle biljke, livadsko cveće te razne medonosne kulture poput facelije i esparzete.
Stacionirani se oslanjaju na paše livada i zlatošipke. Zlatošipka (Solidago) je izuzetno važna jesenja paša, ali njen početak cvetanja pada upravo na kraj jula, što pčelama omogućava prikupljanje zaliha za zimu.
Vreme ima presudnu ulogu u uspešnosti julskih paša. Sušni periodi mogu značajno smanjiti količinu nektara koju biljke proizvode, što direktno utiče na mednu berbu.
Jul je jedan od ključnih meseci za vrcanje meda. Med koji su pčele sakupile na lipi i kestenu treba izvrcati, nakon čega se prelazi na suncokret ili na druge radnje poput suzbijanja varoe.
Okvir sa medom treba vaditi tek kada je barem 75 odsto zatvoren (poklopljen) od strane pčela. To je ključan uslov, jer se samo tako osigurava da sadržaj vlage u medu bude dovoljno nizak (ispod 18 odsto) kako ne bi došlo do fermentacije tokom skladištenja. Nepoklopljeni med sadrži previše vode i nije pogodan za vrcanje.
Postoji nekoliko metoda za uklanjanje pčela iz medišta pre vrcanja. Fizičke uključuju korišćenje pčelinjih izlaza (Porterovih izlaza) koji im omogućavaju da izađu iz medišta, ali se ne mogu vratiti. Hemijske metode koriste repelente koji teraju pčele iz medišta, dok mehaničke uključuju duvanje pčela s okvira. Za hobi pčelare najčešće su fizičke metode, uključujući otresanje pčela sa okvira ili korišćenje četke.
Nakon vađenja napunjenih okvira, potrebno ih je zameniti praznima kako bi se pčele podstakle na dalje sakupljanje.
Idealno je vreme za sprovođenje tretmana protiv varoe. Varroa destructor je grinja koja parazitira na pčelama i može ozbiljno oslabiti, pa čak i uništiti cele zajednice ako se ne kontroliše.
Tokom jula i avgusta cilj je sprečiti njen invazivni prilaz sa trutovskog na radiličko leglo. Varoa se prvo razmnožava na trutovskom leglu, a kada ono nestane, prelazi na radiličko leglo, što može imati katastrofalne posledice za zajednicu. Zato je vreme nakon glavne paše idealno za tretmane.
Suzbijanje varooze nakon mednih paša - nemojte propustiti najvažniju stavku
Pčelari treba da koriste samo proverene, registrovane i preporučene tretmane i pridržavaju se uputstva proizvođača. Ne smeju se pojačavati niti smanjivati doze koje su propisane, jer to može biti neefikasno ili čak štetno za pčele.
Nakon sprovedenog tretmana, praćenje pada varoe pokazuje efikasnost na osnovu čega se planiraju eventualne dodatne mere. U julu se preporučuje početak monitoringa varoe kako bi se pripremio plan tretmana za avgust.
Postoje i metode suzbijanja varoe bez upotrebe hemikalija, poput razrojavanja ili blokade matice. Ove metode, iako zahtevaju više veštine i pažnje, mogu biti efikasne.
U julu, posebno nakon završetka glavne paše, mnoge zajednice mogu oslabiti, pa ih treba stimulisati prihranom. Prihrana je posebno važna na stacioniranim pčelinjacima sa upitnim resursima paše, gde treba pojačano, najbolje preko vage, pratiti dnevne unose.
Za stimulativno hranjenje koristi se retki sirup od šećera i vode u odnosu 1:1. Za pripremu sirupa potrebno je u većem loncu zagrejati vodu i umešati šećer dok se potpuno ne otopi. Nema potrebe za kuvanjem šećera - dovoljno je promešati i ostaviti do drugog dana uz povremeno mućkanje. Važno je koristiti čist i svež šećer, a sirup se ne sme prekuvavati jer bi to diglo nivo hidroksimetilfurfurala (HMF), koji je štetan za pčele.
U sirup se može dodati malo limunovog soka kako bi se sprečila fermentacija, a može se dodati i malo matičnog mleka ili veštačkog matičnog mleka kako bi se dodatno stimulisalo leženje jaja matice. Neki pčelari preporučuju dodavanje sveže prikupljenog polena i 5 grama limunske kiseline u 6 litara vode sa 4 kg šećera.
Stimulacija sirupom može podstaći maticu na intenzivnije leganje jaja i ojačati zajednicu za predstojeće zimske mesece. U trenucima prekida unosa nektara pčele odmah reaguju i matica prekida leganje, pa je to trenutak kada je pčelari stimulisati sirupom kako bi se održala radna atmosfera u košnici.
Odnos sirupa i vode može varirati zavisno od potreba zajednice. Ređi sirup podstiče veći unos polena, dok gušći podstiče pčele na skladištenje meda i blokiranje matice, što se radi pred zimu. Ako im pripremimo ređi sirup, one će unositi više polena, a kod gušćeg blokiraju maticu medom koji smeštaju u blizinu legla.
Važno je napomenuti da se sirup za prihranu sipa u čiste hranilice, a slučajno proliven po spoljašnjem delu košnice treba obilno isprati vodom kako ne bi izazvao grabež. Prihranu treba završiti zavisno od vremenskih prilika do kraja avgusta ili do sredine septembra, jer će u slučaju da se nastavi sa prihranom, matica nastaviti sa zaleganjem što nije preporučljivo znajući da ciklus razvoja pčele traje oko 20 dana.
Letnji meseci, posebno jul, donose visoke temperature koje mogu biti opasne za pčele. One koriste vodu za hlađenje košnica, za razređivanje nektara kojim hrane larve, kao i za održavanje vlage u košnici na dovoljnom nivou tokom suvog vremena. U vrućim danima jedna košnica može potrošiti više od litre vode dnevno, dok je uobičajena dnevna potrošnja oko dva decilitra.
Zato je redovno održavanje pojilica za pčele od presudne važnosti. Pojilice bi trebale biti smeštene unutar pčelinjaka, idealno u hladu, kako voda ne bi bila pretopla.
Osim vode, obratite pažnju i na ventilaciju košnica. Ako pčelar ima antivarozne podnice, slobodno ih može otvoriti kako bi se poboljšala cirkulacija vazduha. Košnicama izloženim stalnom direktnom suncu treba zaštita - mogu se napraviti veštačke zasene od kartona ili stiropora. Takođe, izolacija ispod krova košnice pomaže u sprečavanju pregrevanja od vrućih limenih krovova.
Pčele se ponekad skupljaju ispred košnice ("bradaju") kako bi smanjile temperaturu unutar košnice i zaštitile leglo od pregrevanja. To je normalna pojava tokom vrućina, ali ako je preterana, može ukazivati na nedovoljnu ventilaciju ili premali prostor u košnici.
Formiranje pomoćnih zajednica - nukleusa - traje do sredine jula, jer kasnije formirane zajednice neće uspeti dovoljno dobro da se razviju. Nukleusi su male zajednice koje služe za uzgoj novih matica ili kao rezerva u slučaju gubitka matice u glavnim zajednicama.
Jul je dobro vreme i za zamenu starih matica. Zamena omogućava mladoj matici da se razvije i ojača zajednicu. Matica koja dobro i u kontinuitetu leže, garancija je jake zajednice koja će bolje preživeti zimu i ranije krenuti u prolećni razvoj.
Kada se otkrije da je zajednica bez matice, važno je pravovremeno reagovati uvođenjem nove, dok nektar još uvek teče i pčele su aktivne. Ako se čeka predugo, zajednica može oslabiti, a pčele mogu postati "matične" - što znači da će pokušati same da podignu novu maticu, što produžava period bez legla i slabi zajednicu.
Pregledom zajednica i rojeva koje smo uspeli da zbrinemo, treba proceniti koje zbog premalog broja pčela trebati spojiti sa jačima na pčelinjaku. Spajanje slabijih zajednica sa jačima u ranoj fazi jula pomaže u maksimizaciji letnje berbe meda, ali i pripremi jakih zajednica za zimu.
Sve neizgrađene umetnute satne osnove do kraja jula treba izvaditi iz košnica i početi sa stvaranjem uslova za zimovanje.
Kod spajanja zajednica, važno je koristiti novinsku metodu (preko novina) kako bi se pčele postepeno privikle jedna na drugu. Zajednice koje se spajaju treba da imaju zajednički miris, što se postiže korišćenjem dima ili prskanjem slabijim rastvorom eteričnog ulja.
Kako leto odmiče, aktivnost osa raste, a pljačka (krađa meda od strane drugih pčela ili osa) može postati ozbiljan problem. Jake zajednice se dobro nose sa osama, što je još jedan razlog za spajanje slabih zajednica u jače. Ulazi u košnice se mogu smanjiti na veličinu jedne pčele za nukleuse, odnosno na "jedan inč" (oko 2,5 cm) za pune zajednice pred kraj srpnja.
Postoje i posebni ulazi "Wasp Out" koji su vrlo efikasni u sprečavanju ulaska osa u košnicu, ali istovremeno omogućavaju nesmetan prolaz pčelama. Takođe je važno ne ostavljati izloženi med ili sirup u blizini pčelinjaka, jer to privlači ose.
Pčelari ne bi trebali da koriste klopke za ose u blizini pčelinjaka jer one često privlače još više osa. Bolje je preventivno delovati jačanjem zajednica i smanjivanjem ulaza. Osim osa, potrebno je obratiti pažnju i na azijske stršljenove (Vespa velutina), koji su invazivna vrsta koja se širi Evropom i predstavlja ozbiljnu pretnju pčelama.
Jul je dobar trenutak da se obavi još jedno košenje oko pčelinjaka kako bi se smanjio rizik od požara. Održavanje vegetacije takođe poboljšava cirkulaciju vazduha i smanjuje vlažnost, što je važno za zdravlje pčela.
Takođe, važno je redovno pratiti vremensku prognozu i preduzeti mere zaštite od mogućih ekstremnih vremenskih uslova poput oluja, grada ili dugotrajnih suša.
Redovno praćenje aktivnosti zajednica i vođenje sopstvene evidencije omogućava pčelaru da lakše planira radove i donosi pravovremene ispravne odluke. Zapisivanje podataka o snazi zajednica, količini meda, sprovedenim tretmanima i vremenskim prilikama pomaže u analizi i poboljšanju pčelarske prakse iz godine u godinu.
Tokom jula, kada su pčele aktivne i sakupljaju med, pčelari bi trebali redovno da održavaju i pripremaju opremu za naredni period. To uključuje pripremu nastavaka, okvira i satnih osnova za dalje širenje zajednica, kao i pripremu opreme za vrcanje i pakovanje meda.
Nakon vađenja meda, okviri se čiste i pripremaju za ponovnu upotrebu ili skladištenje. Posude za med i oprema za vrcanje moraju biti čisti i suvi kako bi se sprečila kontaminacija meda. Oni koji planiraju ponovo da koristie satne osnove treba da ih čuvaju na suvom i zaštićenom mestu kako ih moljci ne bi uništili.
Redovno čišćenje pojilica i hranilica takođe je važno kako bi se sprečilo kvarenje sirupa ako duže stoji u košnici. Pojilice i hranilice moraju biti čiste i redovno se prazniti i prati.
Jul je idealno vreme za detaljan pregled legla na bolesti. Kako su pčele zauzete sakupljanjem nektara, imaju malo vremena za uklanjanje mrtvih larvi, što znači da se znakovi bolesti lakše uočavaju. Odlaganje pregleda na bolesti legla do jeseni može ostaviti premalo vremena za preduzimanje korektivnih mera. Optimalno vreme za specifičan pregled je rano proleće i leto, dok je nektarska paša u toku.
Tokom pregleda, pčelari treba da obrate pažnju na znakove američke i evropske truleži, kamenog legla, askosferoze i drugih bolesti. Ako se uoče znakovi bolesti, potrebno je konsultovazi veterinara ili stručnjaka za pčelarstvo i preduzeti odgovarajuće mere.
Takođe, treba obratiti pažnju na znakove napada miševa, ptica i drugih predatora i preduzeti mere zaštite.
Krajem meseca pčelari mogu početi sa pripremom stacioniranih zajednica za zimovanje. To uključuje osiguravanje dovoljne količine hrane (meda i polena), proveru ventilacije košnica i zaštitu od vetra i vlage. Takođe je važno sprovesti pregled zajednica kako bi se uverili da su zdrave.
Krajem jula, početkom avgusta, pčelari dodaju svakom pčelinjem društvu obogaćenu pogaču i šećerni sirup. Ove pripreme su ključne za uspešno prezimljavanje i rani prolećni razvoj zajednica. Oni koji planiraju da sele svoje košnice na jesenje paše treba krajem jula da pripreme košnice za transport.
Sve neizgrađene satne osnove treba izvaditi i početi stvarati uslove pčelama za zimovanje. U košnici treba ostaviti dovoljno meda za zimu - obično se preporučuje 15-20 kg meda po zajednici, zavisno od regije i očekivane dužine i oštrine zime.
Jul je dakle mesec velikih izazova, ali i velikih nagrada. Mesec je kada srp radi, a žetva je u punoj snazi - tako je i u pčelarstvu. Uz pravilnu pripremu i korišćenje svih raspoloživih resursa, može biti jedan od najplodonosnijih u godini za svakog pčelara.
Tagovi
Autor