Kako pripremiti pčelinja društva za bagremovu pašu?

Pred bagremovu pašu svaki pčelar koji se uspešno bavi ovom delatnošću potrudi se da maksimalano razvije svoja pčelinja društava koje je tokom godine brižljivo negovao. A svako, prema rečima Srđana Zafirovića, savetodavca za stočarstvo u vranjskoj Poljoprivredno savetodavnoj i stručnoj službi, koje u svojoj zajednici ima više mladih pčela, kvalitetnu maticu, dovoljno meda i cvetnog praha, mlado i pravilno izrađeno saće, zdrava pčelinja zajednica sa dovoljnim brojem pčela spremno će dočekati glavnu bagremovu pašu.

Otuda svi oni koji se bave pčelarstvom da bi postigli ovaj cilj moraju još u aprilu da obave glavni pregled društva, a na osnovu koga će odrediti koje radove će u narednom periodu preduzeti u pčelinjaku.

"Osim što će pratiti stanje u pčelinjaku i blagovremeno proširivati gnezdo pčelari moraju da spreče i pojavu roja. U obavezi su i da otvaraju saće sa starim medom radi stimulisanja matice da leže jaja, oduzimaju okvire sa vrškom cvetnog praha, hvataju prah hvatačima - podnom mrežicom i obavljaju prehranjivanje ukoliko dođe do smanjenja unosa hrane i koriste voćnu pašu za izgradnju novog saća", kaže Zafirović i dodaje da je takođe neophodno da na pčelinjacima postave i pojilo na što osunčanijem mestu gde nema vode i spajaju i izjednačavaju društvo, sprovode borbu protiv varoe i kontrolišu zdravstveno stanje pčela i legla.

Širenje pčelinjeg gnezda na vreme, nikako ranije

Naš sagovornik navodi da u drugoj polovini marta dolazi do cvetanja većeg broja biljaka, a samim tim i do većeg unosa nektara i cvetnog praha u košnice. Sve ovo predstavlja veliki stimulans za širenje odnosno razvoj legla koji je izraženiji ukoliko je lepo i toplo vreme.

"Proširivanje pčelinjeg gnezda pčelari treba da rade kada u košnici postaje tesno i kada broj mladih pčela prevazilazi broj zimskih pčela. Ovo treba obaviti blagovremeno, ne ranije, jer može doći do nazeba legla, a nikako se ne sme zakasniti jer to usporava razvoj legla."

Kako dalje objašnjava, ovaj posao se mora započeti kada su krajnji okviri u gnezdu posednuti pčelama i tada treba ubaciti satne osnove i saće do krajnjih okvira sa leglom, a kod jakih društava može i u centar.

"Proširivanje legla obavlja se postepeno sve dok se ispuni košnica sa okvirima", savetuje Zafirović i podvlači da se dodavanje nastavka obavlja neposredno pred glavnu pašu.

Slabo društvo spojiti sa jakim

Ovo se, kako ističe on, najčešće radi kako zajedinica ne bi dobila nagon u jeku pčelinje paše za prirodno rojenje koji bi bio jači od nagona za skupljanje hrane, a samim tim bi pčelari izgubili glavnu pašu. Dodavanje nastavaka se obavlja u popodnevnim časovima na temperaturi preko 20 stepeni i kada u košnici ima osam do devet okvira sa leglom i kada su ulice "posednute" pčelama.

"Spajanje nedovoljno razvijenih pčelinjih društava treba obaviti desetak dana pre cvetanja bagrema direktnom ili indirektnom metodom. Najčešće slabo se spaja sa jakim pri čemu je u novom matica iz onog jačeg. Cilj je stvaranje jače zajednice jer pčele radilice postaju skupljači hrane sa 15 dana i u slabijem društvu sa 25 dana", naglašava Zafirović i dodaje da pčelar svojim pravilnim radom potpomaže stvaranje jakog i zdravog društva koji će brojati preko 50.000 pčela i biti spremno da iskoristi glavnu pašu.