Pretraživanje tekstova
Trenutne oznake ne informišu potrošače, a proizvođače mešavina stavljaju u podređen položaj, upozoravaju ministri poljoprivrede država članica EU.
Ministri poljoprivrede EU traže od Evropske komisije da revidira zakone o označavanju smeša meda i zaštiti proizvođače i potrošače pri odabiru ovog proizvoda, izveštava Euractiv. Oni su u Briselu ponovili zahtev kojega su uputili u januaru 2020. putem zajedničke deklaracije pozivajući Komisiju da preispita takozvanu direktivu EU o medu. Smatraju da je treba izmeniti kako bi se poboljšala sledljivost, posebno kada se meša s medom iz različitih delova sveta.
EU uvozi oko 40 odsto meda iz država koje nisu članice. Najviše iz Kine, Ukrajine i Argentine, jer imaju veoma niske cene za kilogram. U 2021. cena kineskog je iznosila 1,36 evra, a za ukrajinski je trebalo izdvojiti 1,89 evra. Cena u Francuskoj je dostizala između 10 i 20 evra.
Prema važećim pravilima EU, kada med dolazi iz samo jedne zemlje to mora biti prikazano na tegli, ali to nije slučaj kada se radi o smeši koja potiče iz različitih zemalja. Takva praksa otežava potrošačima da saznaju odakle je proizvod koji kupuju. Koriste se oznake "mešavina meda iz EU i zemalja koje nisu članice EU", "mešavina meda poreklom iz EU" ili "mešavina meda koja nije poreklom iz EU".
Ministri naglašavaju da je ovo označavanje štetno za potrošače i proizvođače. Slovenačka delegacija ukazuje da trenutna pravila označavanja porekla stavljaju proizvođače iz jedne zemlje, u neravnopravan položaj u odnosu na proizvođače smeša. Zbog toga je Slovenija, koju podržava još 19 zemalja članica, pozvala na promenu zakonodavstva EU o medu. Oni predlažu da na etiketi treba da bude navedena svaka zemlja porekla s udelom u smeši. To će povećati profitabilnost sektora i vratiti poverenje potrošača.
Istaknuto je da će jačanje zakonodavstva pomoći u borbi protiv prevara, jer je med sada jedan od najčešće falsifikovanih proizvoda u svetu.
Evropski komesar za poljoprivredu Januš Vojčehovski najavio je da će Komisija iskoristiti tekuću reviziju marketinških standarda u okviru strategije EU od njive do trpeze kako bi pokrenula procenu uticaja i veoma brzo izradila zakonski predlog. Nova pravila bi trebalo da garantuju jedinstveno evropsko tržište bez nametanja prevelikih administrativnih opterećenja zainteresovanim stranama. Očekuje se da će predlog revizije direktive biti predstavljen Odboru i Evropskom parlamentu u martu 2023. godine.
Tagovi
Med Označavanje meda Etiketiranje meda Oznaka meda Med u EU Poreklo meda Smeša meda
Autorka
Više [+]
Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrtarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.