Pretraživanje tekstova
Takve radnje počinju nakon prvih voćnih paša, otprilike nakon pojave cvetanja maslačka.
Novu pčelinju zajednicu bez nabavke nove matice moguće je napraviti koristeći resurse iz sopstvene košnice.
Takve radnje počinju nakon prvih voćnih paša, otprilike nakon pojave cvetanja maslačka. Plodištu uzmemo jedan ili dva okvira novog nepoklopljenog legla sa kućnim pčelama ili matičnjak i prebacimo u gornji nastavak koji će nam kasnije nakon izleganja matice biti gornje (drugo) plodište.
Treba između staviti matičnu rešetku sa drvenim okvirom i letom kako stara matica i novouzgojene u nastavku iznad ne bi došle u kontakt. Između dva plodišta, novog i starog, ostavimo jedan ili dva nastavka kao medište. Na donjoj slici je polunastavak koji ja lično već dvadesetak godina preferiram za upotrebu u medištima, ali može naravno biti i nastavak da dodatno odvojimo dva plodišta čime pčele gore ne osete miris donje matice.
One će gore obavezno uzgojiti novu, a ona kako je odvojena od donje, počinje da radi kao nova zajednica.
Dakle imamo dvomatičnu košnicu koju možemo tako da koristimo ili je kao takvu kad se gornje plodište popuni leglom samo prebacimo na novu podnicu kao novu zajednicu. Ne zaboravimo, prednosti ove rešetke sa drvenim okvirom i letom je nekoliko. Matici omogućavamo da prelazi preko satonoša, a izletnicama da koriste izlaz.
Osim toga, matica u košnicama gde je stavljamo direktno na satonoše može biti nekad prisiljena (posebno ako je "vitka") provući se kroz rešetku u medišni nastavak. Stavimo li ipak matičnu bez leta na gornjem nastavku moramo imati napravljen nužni izlaz - leto.
Ne zaboravimo takođe da u plodištima matica uvek mora imati mesta za zaleganje. U proleće kad je unos polena pčelama instiktivno jak, često dolazi do njene blokade što je posebno izraženo i na ovom načinu jer maticu ograničavamo da instiktivno ide prema gore.
Kad nema mogućnost prelaska u gornji nastavak ona će "šetati" vodoravno po okvirima i tako polagati jajašca.
Na takav način sa dve matice krajem sezone možemo ući i u uzimljavanje dok se između njih uvek mogu ostaviti okviri "na čuvanje" pčelama.
Tagovi
Umnožavanje zajednica Matična rešetka Dve matice
Autor
Više [+]
Pčelar praktičar, koji svakodnevno svojim poznanicima uporno dosađuje neprestano pričajući o pčelama i njihovoj korisnosti za životnu sredinu.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.