Pretraživanje tekstova
Cilj je da se med što više izvozi direktno na rafove prodavnica, a ne kao rinfuz, koji pojedini veliki pakeri u Evropi mešaju sa kineskim i južnoameričkim medom.
Godinu dana bilo je dovoljno da norveški kupci zavole med iz Srbije! Naime, konzorcijum koji čine JDM Beograd, Sanum Per Fructus Kragujevac, Happy Honey Beograd (dobitnik nagrade Najbolje iz Srbije) i Dragan Marković izvezao je kompaniji Honnig AS oko 250.000 tegli bagremovog, suncokretovog i lipovog meda.
Srbija, kao zemlja porekla meda, postala je garancija kvaliteta. Naziv naše zemlje se na etiketama ovog bredna ističe velikim slovima. Nova slika o srpskom medu stvorena je ukusom, bojom, mirisom, pa i samim pakovanjem, piše SPOS. Cilj je da se ovaj proizvod što više izvozi direktno na rafove prodavnica, a ne kao rinfuz, koji pojedini veliki pakeri u Evropi mešaju sa kineskim i južnoameričkim medom. Tako se dobija finalni proizvod prosečnog kvaliteta i niske cene.
SPOS poziva svoje članove, koji su zainteresovani za saradnju u otkupu meda, da se jave Vladimiru Milanoviću iz Kragujevca na broj: 060 657 6501.
Potrošači u Norveškoj saznali su za kvalitet srpskog meda zahvaljujući i Ambasadi Kraljevine Norveške u Srbiji, koja je kroz nekoliko projekata podržala naše pčelare. Promocijom se bavi i Norveško društvo u Srbiji. Ono čestim akcijama poziva svoje članove, kao i naše zemljake u Norveškoj, da koriste srpski med, koji mogu da kupe u stotinama elitnih supermarketa Meny.
Autorka
Aleksandra Kekić
Više [+]
Urednik portala, diplomirani novinar i ljubitelj prirode. Omiljena izreka: Ko sme taj može, ko ne zna za strah, taj ide napred.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
🌱 Klimatski pametno upravljanje travnjacima za održivu budućnost poljoprivrede Dr Violeta Mandić, naučni savetnik Instituta za stočarstvo, održala je još jedno stručno predavanje, ovoga puta zaposlenima i saradnicima Agencije za ruralni ra... Više [+]
🌱 Klimatski pametno upravljanje travnjacima za održivu budućnost poljoprivrede
Dr Violeta Mandić, naučni savetnik Instituta za stočarstvo, održala je još jedno stručno predavanje, ovoga puta zaposlenima i saradnicima Agencije za ruralni razvoj opštine Inđija.
U fokusu su bili značaj poluprirodnih travnjaka za održivu poljoprivrednu proizvodnju, očuvanje biodiverziteta i ublažavanje posledica klimatskih promena, kao i savremene prakse koje doprinose očuvanju njihove produktivnosti. 🌾
Predstavljen je i međunarodni Erasmus+ projekat csmartstep (Smart Step – Climate-Smart Steps in Grassland Management), u kojem Institut za stočarstvo učestvuje kao partner. Projekat je usmeren na razvoj inovativnih obrazovnih sadržaja i jačanje kapaciteta stručnjaka za primenu održivih i klimatski odgovornih rešenja u upravljanju travnjacima.
🤝 Konstruktivna diskusija i razmena iskustava još jednom su potvrdile koliko su saradnja nauke i prakse, kontinuirana edukacija i prenos znanja važni za otporniju poljoprivredu i održivi razvoj ruralnih područja.
💬 Šta smatrate najvažnijim korakom ka održivijem upravljanju travnjacima?