Pretraživanje tekstova
Mnogi pčelari tvrde da je prodaja meda teži posao od same proizvodnje. Razlog za to je cena, koja je mnogo niža od realne, pa se češće odlučuju da med plasiraju od kuće ili na manifestacijama, nego da ga prodaju na veliko.
Za mnoge pčelare proizvodnja meda je neretko jednostavniji posao od njegove prodaje. Kako prenosi RTV, mnogi od njih i dalje nemaju rešenje kako da med prodaju po realnoj ceni.
Pčelar Ivica Periškić nada se da će se uskoro pojaviti neka firma koja će otkupljivati med. On smatra da bi rešenje za opstanak mnogih pčelara i unapređenje njihove proizvodnja bilo da med počne da se prodaje po realnim cenama.
Periškić napominje da bi i država trebalo da reaguje i da iz prodaje povuče sav falsifikovani med, koji se nažalost u našoj zemlji naveliko prodaje. On se žali da takav med obara cenu, pa je ona neprihvatljivo niska i često nedovoljna za pokrivanje realnih troškova. To smanjuje broj pčelara, a opstaju jedino oni koji finansijski ne zavise samo od pčelarske proizvodnje.
Predsednik Pčelarskog društva "Pčela" u Bačkom Monoštoru Stevan Štrangar kaže da su glavni problemi pri prodaji meda slaba kupovna moć stanovništva i to što mnogi građani nemaju naviku da svakodnevno konzumiraju med. Pčelari zato moraju da se izbore da budu prepoznatljivi u regionalnim okvirima ili da med prodaju na veliko po duplo nižoj ceni.
Mladi pčelar Bojan Zetović svestan je problema sa kojima se suočavaju današnji pčelari. Kako tvrdi, on nije spreman da med prodaje na veliko, već se odlučio za prodaju meda od kuće. Glavni razlog za tu odluku je to što je cena meda na veliko izuzetno niska, pa se Zetović i mnogi drugi pčelari opredeljuju za to da med plasiraju iz svojih kuća, na sajmovima i ostalim manifestacijama i događajima.
Foto: Phil Whitehouse / Flickr
Povezana stočna vrsta
Pčelarstvo je specifična grana ljudske delatnosti te su interes i ljubav prema pčelama rašireni u svim dobnim i obrazovnim slojevima društva. Mesta obitavanja pčela su veliki... Više [+]
Izvori
Tagovi
Pčele Pčelarstvo Pčelari Med Otkup Cena Falsifikovani med Bojan Zetović Ivica Periškić Bački Monoštor PD Pčela Stevan Štrangar
Autor
Više [+]
Marinko je profesor književnosti s višegodišnjim novinarskim iskustvom u elektronskim medijima. Naročito je zainteresovan za teme i zbivanja u agraru, a zamenik je urednika na Agroklubu.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.