Pretraživanje tekstova
Cilj pogona je da prikuplja i plasira med pčelara sa cele teritorije Srbije.
Početak izgradnje pogona za prikupljanje i plasman meda "Naš med" u Rači svečano je započeto polaganjem kamena temeljca. Događaju su prisustvovali premijerka Ana Brnabić i ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Branislav Nedimović. Projekat je započet zahvaljujući Savezu pčelarskih organizacija Srbije (SPOS), opštini Rača, uz podršku Vlade i NALED-a.
"Pčelarstvo je jedna od grana koje treba da vuče celu Srbiju, a pčelari su primer za sve u Srbiji, šta može da se uradi kada se udružite i ne odustajete", rekla je Brnabićeva, dok je Nedimović dodao da bez pčelarstva nema poljoprivrede i da je novi pogon u Rači velika stvar za tu opštinu: "Ne znam bolje organizovano udruženje od pčelara, voleo bih da smo svi takvi".
Površina pogona iznosi 1.480 m2 bruto, odnosno 1.308 m2 neto. Gradnja će koštati 833.988 evra, a cena opreme će biti do 200.000 evra. Cena parcele na kojoj će se graditi, sa infrastrukturnim priključcima, iznosi oko 127.000 evra. Novac je obezbeđen sopstvenim sredstvima, sredstvima iz kredita, donacijama pčelara za gradnju, ali i zahvaljujući podršci opštine Rača u iznosu od oko 380.000 evra.
Kapacitet pogona će biti najmanje 3.000 tona godišnje. Med će se plasirati i u buradima i u malim pakovanjima, kako u Srbiji tako i u inostranstvu. Kako se navodi, potrošači u Srbiji če konačno imati priliku da u prodavnicama dođu do pravog meda, sa svim garancijama kvaliteta, potvrđenim u najboljim evropskim laboratorijama. Pogon će obrađivati konvencionalni med, ali i onaj iz standarda kvaliteta SPOS-a "Dobra pčelarska praksa - DPP", kao ekskluzivni proizvod sa pristupačnom cenom za potrošače.
Cilj pogona je da prikuplja i plasira med pčelara sa cele teritorije Srbije, stoji u saopštenju SPOS-a: "Pčelarima će biti omogućeno da sami plasiraju svoj med, bez posrednika, bez ucena nekorektnih otkupljivača, te da tako postignu realnu cenu za svoj med, u odnosu na sadašnje nerealno niske cene koje nude trenutni otkupljivači meda".
Izvori
Tagovi
Naš med SPOS Pogon za prikupljanje i plasman meda Rača Ana Brnabić Branislav Nedimović
Autorka
Više [+]
Urednik portala, diplomirani novinar i ljubitelj prirode. Omiljena izreka: Ko sme taj može, ko ne zna za strah, taj ide napred.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.