Pretraživanje tekstova
U svetu se agropelet od pšenice koristi kao prostirka za životinje, ali to kod nas još nije praksa.
Porodica Đurišić iz Sombora se, nakon presovanja slame, odlučila za proizvodnju agropeleta. Kažu da im sirovine, kao i kupaca. Razlog je taj što ovo postaje sve popularniji bioenergent.
"Sirovine ima dovoljno, za ovu godinu i previše. Polako ljudi prelaze na loženje i greju se na biopelet koji nam je najdostupniji i najjeftiniji", kaže Nikola Đurišić za RTV.
Ovaj bioenergent se dobija tehnološkim postupkom mlevenja, vlaženja i presovanja raznih biomaterijala.
Agropelet je u Srbiji jeftiniji nego u EU, a to otvara mogućnost izvoza. Tome treba dodati i činjenicu da je kvalitet izuzetan. U svetu se agropelet od pšenice koristi kao prostirka za životinje, ali to kod nas još nije praksa. Žitni pelet je takođe dezinfikator za stočarsku proizvodnju ili razne farme.
Foto: Alberta Innovates Bio Solutions / Flickr
Izvori
Autorka
Aleksandra Kekić
Više [+]
Urednik portala, diplomirani novinar i ljubitelj prirode. Omiljena izreka: Ko sme taj može, ko ne zna za strah, taj ide napred.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
🌿 Predavanje o klimatski pametnom upravljanju travnjacima U okviru EU Erasmus+ projekta „Climate-Smart Steps in Grassland Management and Improvement – SMART STEP“, (csmartstep ) na oglednom dobru „Radmilovac“ Poljoprivrednog fakulteta Univ... Više [+]
🌿 Predavanje o klimatski pametnom upravljanju travnjacima
U okviru EU Erasmus+ projekta „Climate-Smart Steps in Grassland Management and Improvement – SMART STEP“, (csmartstep ) na oglednom dobru „Radmilovac“ Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Beogradu održano je predavanje studentima treće godine studija na temu:
„Analiza trenutnog stanja i sistema upravljanja travnjacima u Srbiji“
Tokom predavanja predstavljen je značaj travnatih ekosistema za:
🐄 razvoj stočarske proizvodnje
🌱 očuvanje biodiverziteta
🌍 održivo upravljanje prirodnim resursima
🌾 proizvodnju kvalitetne stočne hrane
Posebna pažnja posvećena je degradaciji travnjaka, nedovoljnoj iskorišćenosti pašnjaka, kao i savremenim merama upravljanja ispašom, đubrenjem i obnovom travnjaka u uslovima sve izraženijih klimatskih promena.
Edukacija budućih stručnjaka predstavlja važan korak ka održivijem upravljanju travnjacima i jačanju otpornosti stočarske proizvodnje na klimatske izazove. 🌿