Pretraživanje tekstova
Najpre će stizati amonijak, a zatim se očekuje početak proizvodnje tečnih veštačkih đubriva, moguće i drugih.
Uskoro bi veštačko đubrivo moglo ponovo da stiže iz pančevačke "Azotare". Ova fabrika je, posle pauze, počela probni rad i sprema se za pokretanje proizvodnje. Najpre će stizati amonijak, a zatim se očekuje početak proizvodnje tečnih veštačkih đubriva, moguće i drugih, pišu Večernje novosti.
Naš najveći proizvođač veštačkog đubriva, HIP "Azotara", završila je u stečaju, u septembru 2018. godine. Iz stečaja je prodata u maju prošle godine. Novi vlasnik, za 650 miliona dinara, postala je novosadska firma "Promist", koja distribuira veštačka đubriva.
Azotara je jedna od najvećih fabrika za proizvodnju mineralnog đubriva i azotnih jedinjenja u regionu i jedini proizvođač amonijaka, karbamida (UREE) i amonijum nitrata u Srbiji.
"Predstavlja dinamičnu kompaniju čija je orijentacija da na najbolji način zadovolji potrebe poljoprivrede u zemlji i regionu. Pokazuje se odgovornost prema životnoj sredini i društvu uopšte time što, upotrebom našeg đubriva poljoprivredni proizvođači obezbeđuju kvalitet poljoprivrednih proizvoda, saglasno međunarodnim standardima", ističe se na njihovom sajtu.
Osnovni finalni proizvodi fabrike su krečni, granulisani i stabilizovani amonijum nitrat, NPK đubriva, N-rastvori, amonijak, azotna kiselina i drugo.
Globalne cene azotnog đubriva učetvorostručene od 2020. - rastu i dalje
Podsetimo, krajem marta globalne cene đubriva porasle su za skoro 10 odsto. Bloombergov indeks cena Green Markets je objavio da su dostigle najviši nivo ikad zabeležen. Na svetskom tržištu je bilo 40 odsto skuplje nego pre mesec dana, pre početka sukoba u Ukrajini. Na tržištu se dešavaju velike oscilacije, pa je tako prema poslednjem izveštaju sa Produktne berze, ruska urea, pakovanje 500/1, trgovana po ceni od 900,00 €/t.
Tagovi
Azotara Pančevo Promist Azotna đubriva NPK Tečna veštačka đubriva
Autorka
Više [+]
Diplomirani novinar specijalizovan za agro novinarstvo. U poslu i životu vodi se Ničeovom formulom sreće: jedno "da", jedno "ne", jedna prava linija, jedan cilj...
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.