Pretraživanje tekstova
Već 13. po redu ministar poljoprivrede od 2000. godine, sa najdužim "stažom" od dva mandata za šest godina, ne želi više tu funkciju. Koju ocenu zaslužuje njegova dosadašnja "vladavina"?
Ministar poljoprivrede, u još uvek tehničkoj Vladi, Branislav Nedimović izabran je na tu funkciju prvi put 2016. godine, nakon što je godinu dana ranije prešao iz Demokratske stranke (DS) u Srpsku naprednu, a pre u DS iz Demokratske stranke Srbije.
Ponovo je postavljen na isto mesto posle parlamentarnih izbora u junu 2020. godine. Ovogodišnji, vanredni, možda će značiti promenu u ministarskoj fotelji, pošto je izrazio želju da ne bude u novoj Vladi Srbije, preneli su srpski mediji.
Inače, Nedimović je ministar koji se najduže zadržao na ovoj poziciji od 2000. godine, a po redu je 13. Međutim, za njega je ovo ipak srećan broj kako je uspeo da završi i drugi mandat.
Za šest godina njegove "vladavine", zalagao se za nove mere agrarne politike, među kojima su komasacija, veliki državni projekat u okviru Programa Srbija 2025, gradnju sistema za navodnjavanje, obnovu mehanizacije.
Takođe, Nedimovićemo vođenje srpske poljoprivrede pamtićemo i po smanjenju subvencije za biljnu proizvodnju, poznatih kao subvencije po hektaru sa 12.000 na 6.000, pa na 4.000, da bi se za ovu godinu povećale na 8.000 dinara. Tu je i značajno opadanje stočnog fonda i sporne, a neisplaćene subvencije za ovu oblast od 2016. do 2018. godine, prema nalazima Državne revizorske institucije.
Ne zaboravimo i njegovo učešće u pregovorima sa nezadovoljnim ratarima u nedavnim protestima u celoj Srbiji.
Rođen je 1977. godine u Sremskoj Mitrovici. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u rodnom gradu, a diplomirao je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu. Oženjen je i otac dvoje dece.
Šta mislite o njegovoj funkciji na čelu Ministarstva poljoprivrede? Ocenite ga u anketi ispod teksta.
Tagovi
Ministar poljoprivrede Branislav Nedimović Ocena Vlada Srbije
Autorka
Više [+]
Diplomirani novinar specijalizovan za agro novinarstvo. U poslu i životu vodi se Ničeovom formulom sreće: jedno "da", jedno "ne", jedna prava linija, jedan cilj...
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.