Ukrajina želi proširenje na nove luke, a Rusija povećanje izvoza. Dogovor bi trebalo da bude obnovljen ove sedmice.
U novembru su evropske cene pšenice pale za 35 evra na 325 evra/t. Pala je i cena kukuruza na 318 evra/t, izveštava Agrarheute. To smanjenje se nastavilo i u ovoj nedelji, a najviše je pod uticajem verovatnog produženja sporazuma o žitu sa Rusijom. Uljana repica se prodavala za 626 evra/t.
Na čikaškoj berzi pšenica se prodavala za 290 evra/t, a kukuruz za 250 evra/t.
Cene pšenice na berzama:
Cena soje je u padu i iznosila 517, 28 evra/t, dok je ovas poskupeo i prodavao se po 258,17 evra/t s tendencijom daljeg rasta.
Moskva je na nedavnom sastanku sa zvaničnicima UN-a zahtevala nesmetan pristup svetskim tržištima za vlastiti izvoz hrane i đubriva u zamenu za pristanak na produženje Sporazuma o transportu Crnim morem. Očekuje se da će on biti obnovljen u subotu.
"Moramo učiniti više da ublažimo globalnu krizu đubriva. Cene su i do tri puta više nego pre pandemije", rekao je generalni sekretar UN Antonio Guteres. Naveo je da ova organizacija radi na uklanjanju svih prepreka slobodnom protoku ruske hrane i đubriva na svetskim tržištima.
Proširenje sporazuma na druge luke i robu i produženje na najmanje godinu dana je želja Ukrajine, a trenutni dogovor ističe 19. novembra. Luke u južnoj Mikolajevskoj oblasti su obezbeđivale 35 odsto izvoza. Omogućavale su isporuku oko 10,5 miliona tona hrane, uglavnom žitarica, na strana tržišta. Jurij Vaskov, zamenik ministra za infrastrukturu, rekao je da je Ukrajina zatražila od Turske i Ujedinjenih nacija da produže sporazum na najmanje godinu dana i prošire ga na nove luke.
Ukrajina je do 14. novembra izvezla 15,1 milion tona žitarica i mahunarki, uključujući 1,9 miliona tona u novembru. Ukupni izvoz je obuhvatio 5,74 miliona tona pšenice, 1,22 mil. t ječma i 8,1 mil. t kukuruza. U isto vreme prošle godine izvoz je iznosio 21,75 miliona tona, od čega u novembru 2,3 mil. t.
Cene kukuruza na berzama:
Na ruskoj strani je za period od 1. do 7. novembra izvoz pšenice iznosio 799.000 tona, što je povećanje od 33,7 odsto u odnosu na isti period prošle godine.
"Postoji veća potražnja za ruskim žitom. Uprkos geopolitičkom okruženju, izvoz je značajno porastao početkom novembra. Očekujemo dalji rast potražnje”, rekla je šefica Odjeljenja u Ruskoj žitnoj uniji Elena Turina. Navela je da su zemlje Afrike bile glavne destinacije za žito. Najveća količina je otpremljena u Sudan u iznosu od 134 hiljade tona, dok je isporuka za Egipat smanjena. Žito je izvezeno u sedam zemalja, a prošle godine u 13. Pošiljke u Tursku su manje za 41 odsto u odnosu na isti period prošle godine i iznosile su 84,4 hiljada tona. Uvoz je povećala Saudijska Arabija za 76 odsto na godišnjem nivou.
Tagovi
Autorka