Uz primenu digitalnih tehnologija, poljoprivrednici smanjuju rizike i ne gube prinos pa istovremeno povećavaju kvalitet proizvoda i stvaraju uštede.
Digitalizacija poljoprivrede je već naveliko otpočela i odomaćila se u rečniku svakog poljoprivrednog proizvođača širom cele Evrope, pa i ostatka sveta.
Uz rastući broj svetske populacije, male proizvodnje hrane, nedovoljnih i skupih proizvodnih resursa kao i nedostatka obradivih površina, postoji težnja za pronalaženjem rešenja koje će doskočiti svim navedenim globalnim problemima. Kao što lanac čini lancem to što je povezan karikama, tako su i za rešenje ovog problema potrebni svi oni koji proizvode hranu, od malih poljoprivrednika sa 0.1 hektara do onih sa po nekoliko hiljada jer svi imaju istu svrhu proizvodnje i proizvodne principe.
Ali, obzirom na veličinu i dostupne resurse, manji poljoprivrednici se često susreću sa nedostatkom finansija za poboljšanje procesa i modernizaciju za postizanje većih prinosa i kvalitet useva. Iz tog razloga, poljoprivrednici u Evropskoj uniji imaju mogućnost apliciranja na razne EU projekte koji bi im omogućili povećanje proizvodnih kapaciteta i unapređenje cele proizvodnje.
Cilj finansiranja jeste stvaranje dodatne vrednosti ili kreiranje novih usluga uz postizanje jasno zadatih rezultata.
Sredstvima iz EU fondova finansiraju se projekti koji doprinose razvojnim ciljevima zemljama u procesu pridruživanja kao i Evropske unije u celini, a to su:
Zanimljivo je spomenuti kako se gotovo svi navedeni ciljevi mogu postići upravo uz digitalizaciju poljoprivredne proizvodnje. Ali, šta to tačno znači?
Danas vrlo raširen pojam među poljoprivrednim proizvođačima, "digitalizacija poljoprivredne proizvodnje" znači implementacija i korišćenje digitalnih servisa i tehnologija sa ciljem prikupljanja podataka o proizvodnji kao i analiziranje istih za donošenje odluka na osnovu tih podataka.
Na poljoprivrednim gazdinstvima se već uveliko primenjuju tehnologije precizne poljoprivrede poput mapiranja polja, GPS navođenja, varijabilne aplikacije đubriva i zaštitnih sredstava kao i drugih koncepata maksimizacije prinosa i optimizacije korišćenja resursa, poput aplikacije kompanije AGRIVI za upravljanje poljoprivrednom proizvodnjom.
Uz primenu digitalnih tehnologija, poljoprivrednici smanjuju rizike i ne gube prinos pa istovremeno povećavaju kvalitet proizvoda i stvaraju uštede. Potrošači zahvaljujući tome dobijaju bolji proizvod koji je manje tretiran pesticidima, a priroda ima koristi od manjeg otpuštanja ugljen dioksida u atmosferu.
Osim finansiranja kroz EU projekte, za potrebe ostvarenja navedenih ciljeva i sama Evropska unija preduzima određene korake, i to uvođenjem Zelenog plana (Green deal), seta politika kojima se, među ostalim, planira smanjenje korišćenja pesticida za 50 odsto kao i povećanje zastupljenosti organske proizvodnje za 25 odsto.
Svi poljoprivrednici koji će biti deo tih politika, koji će štititi životnu sredinu, oslanjajući se pritom na digitalizaciju, dobiće podršku od Evropske Unije, odnosno imaće veće šanse da se apliciraju na određeni EU projekat. Tako će i prihodi poljoprivrednika direktno zavisiti od toga koliko su spremni da prihvate alate i načine budućnosti.
Takođe su identifikovane kritične potrebe (problemi) poljoprivrednika koji se mogu rešiti primenom tehnologija u poljoprivredi, a to su:
Digitalizacija pomaže poljoprivrednicima u postizanju konkurentnosti u poljoprivredno-prehrambenom sektoru kao i problemima u vezi sa proizvodnjom i distribucijom hrane tako da putem digitalnih kanala povećava potencijal za agregaciju poljoprivrednika i tržišta, ali i omogućava transparentnost hrane.
Transparentnost proizvodnje ključ je uspeha, naročito pri približavanju krajnjim korisnicima kako bi im se omogućilo da znaju što stoji iza hrane koju kupuju. U današnje vreme sve veći broj otkupljivača i prerađivača zahteva poštovanje njihovih standarda, zasnovanih na praćenju i primeni agrohemikalija, gde je potreban potpuni digitalni dokaz o sledivosti i digitalizaciji kako bi se osigurao pristup tržištu.
Kako bi zadovoljili standarde i bili prepoznatljivi i konkurentniji, pomoću digitalnih rešenja poljoprivrednici mogu predstaviti svoju proizvodnju i primenjenu praksu. To je izuzetno važno za one koji moraju da slede određene standarde u proizvodnji, poput Global GAP -a, Sojinog certifikata, ISCC-a i ostalih. Potrošačima ipak daje detaljan uvid u proizvodnju, omogućava veći i bolji izbor, ali i povećava sigurnost hrane.
Digitalizacija poljoprivrede stoga može biti rešenje za značajno povećanje konkurentnosti samog poljoprivrednika uz istovremeni globalni doprinos.
Tagovi
Autorka
Partner
Ulica grada Gospića 1A,
10000 Zagreb,
Hrvatska
e-mail: prodaja@agrivi.com
web: https://www.agrivi.com/sr/