Pretraživanje tekstova
Ističu da su već dva puta imali požar na imanju a za jedan je utvrđeno da je izazvan ljudskim faktorom.
Požar velikih razmera zahvatio je pomoćni objekat i štale porodice Trišić iz sela Belosavci kod Topole. Stradale su sve životinje koje su nalazile u njima i hrana pripremljena za zimu, a od objekta je ostalo samo zgarište, prenosi Rina.
Radojko Trišić i njegova supruga Đeva doselili su se davnih godina u ovo selo. Na jednom proplanku skućili su se i podizali decu, a sve što su stekli sagradili su svojim žuljevitim rukama od novca iz nadnice. Međutim, ovo je već treći put za nekoliko godina da na njihovom imanju dolazi do požara, prenosi Toppress.
"U subotu popodne smo otišli na punoletstvo kod unuka, oko 17 časova su sina obavestile komšije da je došlo do požara na pomoćnom objektu gde su bile smeštene životinje, stočna hrana i drva za zimu. Vatrogasci su brzo stigli i komšije su pomagale, ali kada smo supruga i ja došli sve je već bilo izgorelo", rekao je Tršić.
"Tu sam imao svinju od 300 kilograma koju sam planirao ovih dana da koljem za zimu, dva manja praseta koja sam kupio za slavu, devet ovaca sjagnjenih, devet metara drva, dvesta bala sena, dva bureta puna hrane i sve je to izgorelo, ostali smo samo sa dva psa i nekoliko kokošaka koje su bile dalje od te zgrade", navodi on.
Njegova supruga vidno potrešena priča, kako su ona i suprug celo leto proveli u nadnici i sve što su kupili sa mukom su zaradili.
"Celo leto radimo i kupujemo unapred da bi imali za zimu, jer ne radimo u fabrikama, pa u tom periodu nema posla i nema novca", rekla je.
Ceo slučaj prijavljen je nadležnima, a Trišići sumnjaju da je požar podmetnut jer u objektu nije bilo struje. Oni ističu da su već dva puta imali požar na imanju, a za jedan je utvrđeno da je izazvan ljudskim faktorom.
Ovo dvoje vrednih i poštenih ljudi zimu će dočekati u teškim uslovima, ali nada u bolje sutra i vera u dobre ljude ih ne napuštaju. Kako su nam rekli, već su ih kontaktirali prijatelji i rođaci nudeći im pomoć, a ono što im je trenutno najpotrebnije to su drva za ogrev.
Tagovi
Požar na imanju Đeva Trišić Radojko Trišić Stočna hrana Drva za zimu Izgorelo imanje Podmetnut požar
Autor
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.