Pretraživanje tekstova
Ovo je najveći ekološki problem u našoj zemlji, a norveški Institut za istraživanje voda proglasio je deo vodotoka kroz Vrbas za najzagađeniji u Evropi.
Najzagađeniji deo Velikog bačkog kanala prolazi kroz centar Vrbasa. Građani su razočarani i skeptični, jer ne veruju da će se ovaj problem ikada rešiti, jer ta investicija iziskuje mnogo novca.
Jedini zainteresovani investitor za čišćenje je EU, koja je sa 19 miliona evra finansirla izgradnju centralnog prečistača komunalnih, industrijskih i otpadnih voda.
"Procene su da je sam projekat težak preko 35 miliona evra i lokalna samouprava ne može sama da izdvoji ta sredstva, bez razumevanja pokrajinskih i republičkih organa, Biće nam potrebna i sredstva iz predpristupnih fondova", kaže za RTV Milan Glušac, predsednik Opštine Vrbas.
Ovo je najvći ekološki problem u našoj zemlji, a norveški Institut za istraživanje voda proglasio je deo vodotoka kroz Vrbas za najzagađeniji u Evropi.
Zagađenje utiče na biljni i životinjski svet, kog gotovo da i nema, a posebno na zdravlje ljudi. Natalija Trivković, diplomirani biloog, kaže su lekari iz Opšte bolnice Vrbas dokazali da je povećan broj kancerogenih oboljena kod ljudi koji žive kraj kanala u odnosu na druge zone grada.
Ekološki pokret u Vrbasu je najglasniji u opomninjanju. Podneli su preko 100 prijava, od kojih 10 krivičnih.
Ratko Đurđevac kaže da je dokazano, nakon prjekta "Voda Vojvodina", da se u kanalu nalazi 370.000 tona mulja, od kojih je 180.000 četvrte kategorije, odnosno opasan otpad, koji prolazi kroz sred naselja.
"Pravosuđe je inertno, a time utiče i na druge organe, pa i građane da budu nezainteresovani. Rešenje je izmuljavanje, a taj otpad bi se smestio u okolini Vrbasa. Najveći problem je što to nije bezbedo za stanovništvo, jer se radi o deponijama", tvrdi Đurđevac.
Industrijsko zagađivaje traje od početka prošlog veka, a vesti o ovome objavljivanje su i 1936. godine, godine u "Srbobranskom glasniku". Intenzivna industijalizacija '60. i '70. godina dovela je kanal u katastrofačlno stanje, a pogotoo deonicu od 6 kilometara kroz Vrbas.
Ipak, Nemanja Erceg, pomoćnik pokrajinskog sekretara za urbanizam i zaštitu životne sredine kažu da je izmuljavanje jedino rešenje:
"Mulj će se deponovati u skladu sa odlukom o izradi plana posebne namene čišćenja Velikog bačkog kanala. Finansiraće se iz fondova EU. Mulj će biti privremeno skladišten, gde će se tretirati, tako da neće biti štetan za životnu sredinu i ljude".
Čišćenje kanala može da počne tek kada se spreči zagađivanje, odnosno kada se završi kanalizaciona mreža u svim naseljenim mestima opština Vrbas, Kuca i Crvenka i kada se u funkciju stavi prečistač.
Radnici JVP Vode Vojvodine nastavili su radove na izmuljavanju Velikog bačkog kanala na deonici od Sivca do Malog Stapara. Posao bi trebalo da se završi u martu i koštaće 14,8 miliona dinara bez PDV, navodi Dnevnik. Izmuljava se četiri kilometra, a trebalo bi da se izvadi 15.000 kubika mulja. Redovne analize se obavljaju na Prirodno matematičkom fakultetu u Novom Sadu i za sada je utvrđeno da nije štetan za okolinu, piše list.
Foto: Zeleni Vrbas / Facebook
Tagovi
Vode Vojvodine Veliki bački kanal Vrbas Nemanja Erceg Izmuljavanje Ratko Đurđevac Milan Glušac Natalija Trivković
Autorka
Urednik portala, diplomirani novinar i ljubitelj prirode. Omiljena izreka: Ko sme taj može, ko ne zna za strah, taj ide napred.
Možda te još interesuje
Izdvojeni tekstovi
Izdvojeni oglasi
KLUB
zoran pobor
pre 3 meseca
.. već sam pominjao način na koji je neophodno izvršiti razmuljavanje. Pre četiri godine sam sa grupom koja je tada radila za min. energ. i zaštite živoptne sredine održao sastanak na inst. Jaroslav Černi i došli smo do zaključka da: pošto se ispostavilo da je mulj reaktivan i da predstavlja stvarnu opasnost po stanovništvo a posebno za osobe koje budu radile sanaciju, mora se odraditi poseban "katalitički sistem zaštite koji podrazumeva učešće određenih minerala ( kao što je klinoptilolit) radi adsorpciono absorbcionog efekta. Čula se i smešna ideja ( koja sada više i nije smešna) da se postojećih, oko 7 problematični kilometara kanala, bajpasuje sa novim kanalom a da se sa iskopanim materijalom zatrpa postojeći?!? Ovo nije samo pitanje rešavanja kanala već i odlaganja toksičnog mulja i posebno uticaja na životnu sredinu. Koliko sam upućen, taj kanal na pojedinim mestima ima svega 30tak cm vode a ostalo je mulj.... dakle? U svakom slučaju, ako Vam je potrebna bilo koja vrsta pomoći ( pokušao sam da rešim Begejac ali .... ljudski faktor) tu sam.
pozdrav i savako dobro
predsednik istraživačkog centra fac. Zoran Pobor