Kada su u pitanju površinske vode, Srbija ima izuzetno razvijenu rečnu mežu, ali 90 odsto rečne mreže čine tranzitne vode. Najznačajnija je najveća nacionalna reka Velika Morava čiji sliv čini svega četiri odsto rečne mreže.
Većina svetske slatke vode troši se na poljoprivredu, uglavnom za navodnjavanje useva, ali i za uzgoj stoke i uzgoj vodenih organizama, kao što su ribe, prenosi "National geographic Srbija". Kako raste globalna populacija, raste i poljoprivredna proizvodnja.
Do 2050. godine oko 3,5 do 4,4 milijarde ljudi širom sveta živeće sa ograničenim pristupom vodi, od kojih više od milijardu u gradovima.
Srbija je država za koju u globalu kažemo da je bogata vodama. Međutim, stvari su malo složenije. Sa Geografskog instituta Jovan Cvijić dr Ana Milanović je objasnila da kada govorimo o podzemnim vodama, koje često podcenjujemo, u Srbiji ima najviše freatskih izdani, najplićih i najpodložnijih zagađenjima. Zatim su manje zastupljene one kvalitetnije arteške i subarteške izdani. A najmanje su zatsupljene one najkvalitetnije, krastne izdani koje nastaju na kraškim terenima.
Kapaciteti izvorišta podzemnih voda u Srbiji je od 678 do 750 miliona metara kubnih, ali je problem što su to sporoobnovljivi resursi podložni zagađenju.
Kada su u pitanju površinske vode, Srbija ima izuzetno razvijenu rečnu mežu, ali 90 odsto rečne mreže čine tranzitne vode. Što se naše domicilne vode, one koje nastaju na teritoriji Srbije tiče, ne možemo se pohvaliti velikim bogatstvom. Najznačajnija je najveća nacionalna reka Velika Morava čiji sliv čini svega četiri odsto rečne mreže.
I u Srbiji velike količine vode odlaze na poljoprivredu. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, za navodnjavanje je u 2022. godini ukupno zahvaćeno 99.355 hilj. m3 vode, što je za 7,3 odsto više nego u prethodnoj godini. Najviše vode crpelo se iz vodotokova - 89,8 odsto, dok su preostale količine zahvaćene iz podzemnih voda, jezera, akumulacija i iz vodovodne mreže.
Najzastupljeniji tip navodnjavanja bio je orošavanjem. Od ukupne navodnjavane površine, orošavanjem se navodnjavalo 91,8 odsto površine, kapanjem 8,1 odsto površine, a površinski se navodnjavalo svega 0,1 odsto površine.
Tokom 2022. godine u Republici Srbiji navodnjavano je 54.639 ha poljoprivrednih površina, što je za 4,6 odsto više nego u prethodnoj godini. Oranice i bašte (sa 93,4 odsto) imaju najveći udeo u ukupno navodnjavanim površinama, a potom slede voćnjaci (sa 5,4 odsto) i ostale poljoprivredne površine, sa udelom od 1,3 odsto.
Izvori
Tagovi
Autor