Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Kelebija
  • 18.10.2018. 18:30

Kancelarijske poslove zamenili proizvodnjom voća i povrća

Nedeljkovići na konvencionalan način gaje dunje, dok je povrće, koje uzgajaju u tri plastenika, organsko, neprskano i proizvedeno u skladu sa sertifikatom za organsku proizvodnju.

Foto: Priče sa dušom
  • 680
  • 32
  • 0

Jelena i Miloš Nedeljković su pre dve godine odlučili da iz grada pređu da stanuju na na selu, da napuste kancelarije i beton i pokušaju da žive na svom imanju, proizvodeći povrće i voće. Kako oni tvrde, a prenosi portal Priče sa dušom, za sada su zadovoljni, iako gotovo sav zarađeni novac ulažu u proizvodnju i razvoj, verujući u poljoprivredu i budućnost van grada. Oni stanuju na salašu, koji je pre oko 200 godina podigla porodica Miloševe majke, a koji je danas potpuno je obnovljen.

Plastenička proizvodnja organskog povrća

Nedeljkovići su poljoprivrednu proizvodnju počeli sa pet hektara obradivog zemljišta. Trenutno imaju 8,5 ha, od čega je najveći deo pod voćem. Oni na konvencionalan način gaje dunje, dok je povrće, koje uzgajaju u tri plastenika, organsko, neprskano i proizvedeno u skladu sa sertifikatom OCS (Organic Control System). Tim povrćem snabdevaju kupce u Subotici koji žele da se hrane zdravije i koji on njih kupuju paradajz, krompir, luk, cveklu, zelenu salatu, tikvice, šargarepu i papriku. Sve poslove uglavnom rade sami, jer je na severu Srbije gotovo nemoguće naći radnu snagu. Jelena i Miloš bi voleli da prošire imanje na 15 hektara i da uskoro počnu obimniju proizvodnjom rakije od dunje i kajsije.

Gradsku gužvu zamenili seoskom idilom

Osim toga što su sami svoje gazde, život u ovoj oazi na severu Bačke, oko 10 kilometara od Subotice, Nedeljkovićima je veoma važan, jer njihov mali sin Vasilije više vremena provodi napolju, a i stalno je sa roditeljima.  Inače Miloš je studirao arheologiju u Beogradu i od diplome ga deli jedan ispit. Jelena je završila Ekonomski fakultet u Subotici, smer agroekonomija, nakon čega je kao dobitnica stipendije "Zoran Đinđić" određeno vreme provela na usavršavanju u jednoj trgovačkoj firmi u Berlinu. Kako ističe, boravivši u tom ogromnom, zagađenom gradu, koji bez sumnje ima svoje lepote, shvatila je da joj nije mesto u gradu, zato što su je buka, haos i previše ljudi stvarali nervozu. Međutim, kada je sa kolegom iz firme posetila nemačka sela, raspametila se uređenošću i savremenim načinom funkcionisanja. Imala je utisak kao da je kročila na livade, pa je odlučila da kad tad dođe da živi na selu, iako posao ume biti naporan i zahteva mnogo odricanja, a pre svega podrazumeva rano ustajanje.

U povrtarskoj proizvodnji plodored veoma važan

Jelena i Miloš su hrabro ušli u organsku poljoprivredu, podigli tri velika plastenika i zasadili 3.200 stabala dunja. Simbolično, venčali su se na ergeli u Kelebiji. Po preseljenju u tu varošicu promenili su i životne navike, pa sada ustaju oko pola pet ujutru, da bi do 8:30 završili sve obaveze u plasteniku. Miloš napominje da je u organskoj proizvodnji najvažnije da se prate plodoredi, odnosno plan sadnje. Svaka kultura vuče određene elemente iz zemljišta, pa se biljke sukcesivno menjaju, kako bi naredne koristile one elemente iz zemlje koje prethodne nisu iscrpele. On dodaje da je sve što zna o organskoj poljoprivredi naučio istražujući na internetu i čitajući literaturu. Najveća prednost u organskoj proizvodnji je pomoć drugih poljoprivrednika i razmena iskustava sa njima.

Prave vrednosti na prvom mestu

S druge strane, kada je reč o voćarstvu Miloš kaže da dunja ne voli ravnicu i vetrove koji duvaju na severu Vojvodine. Uprkos tome, zemlja je izuzetno kvalitetna. On naglašava da mu iz grada ništa ne nedostaje, osim sposobnosti da se na salašu bolje organizuje. Mada praktično žive kraj granice sa Evropskom unijom, o odlasku u inostranstvo Nedeljkovići ne razmišljaju. Vole da su domaćini, da sami mogu da planiraju svoje živote, da mogu maksimalno da provode vreme sa sinom, da ga uče pravim vrednostima. To su, kako tvrde, stvari koje ne mogu da se kupe. To je glavni pokretač svega, a fizički posao i iscrpljenost lako odu uz nekoliko uzdaha posle jednog radnog dana.


Povezana biljna vrsta

Dunja

Dunja

Sinonim: - | Engleski naziv: Quince | Latinski naziv: Cydonia oblonga Mill.

Dunja kasno cveta (kra­jem aprila ili početkom maja) i zato vrlo retko strada od kasnih prolećnih mrazeva, pa gotovo svake godine obilno i redovno rađa (što nije slučaj s većinom... Više [+]

Izvori

Priče sa dušom


Tagovi

Miloš Nedeljković Jelena Nedeljković Voće Dunja Povrće Plastenik Kelebija Organic Control System


Autor

Marinko Tica

Više [+]

Marinko je profesor književnosti s višegodišnjim novinarskim iskustvom u elektronskim medijima. Naročito je zainteresovan za teme i zbivanja u agraru, a zamenik je urednika na Agroklubu.