Pretraživanje tekstova
Imajući u vidu da emisije gasova sa efektom staklene bašte uzrokuju klimatske promene, očigledno je da se merama za smanjenje uzroka klimatskih promena može redukovati učestalost ekstremnih vremenskih događaja, pa i poplava.
Poplave predstavljaju ozbiljan problem u Srbiji - jasno se sećamo da je zbog poplava 2014. godine na celoj teritoriji Srbije proglašeno vanredno stanje. Ukupne štete i gubici iznosili su 1,7 milijardi evra. Različiti izvori su bili dostupni i iskorišćeni su za finansiranje reagovanja u vanrednim situacijama, odnosno za obnovu i oporavak, prenosi energetski portal.
Velike poplave dešavale su se i posle 2014. godine. Podsetimo, krajem juna prošle godine proglašeno je vanredno stanje u 20 opštinana kada je u slivovima Kolubare i Jadra sa pritokama, Skrapežu, Đetinji, Moravici, Bjelici, kao i na gornjem toku Zapadne Morave došlo je do povećanja vodostaja sa prevazilaženjem upozoravajućih nivoa, a na Jasenici i Kubršnici sa dostizanjem upozoravajućih nivoa.
Tada je poplavljeno više od 700 domaćinstava, a reka Ljuboviđa je srušila dva mosta u Ljuboviji. Popodne se kod Osečine izlio Jadar i poplavio oko 150 kuća i nekoliko privrednih objekata.
Poslednje poplave desile su se u januaru ove godine na jugu Srbije, usled otapanja snega.
Imajući u vidu da emisije gasova sa efektom staklene bašte uzrokuju klimatske promene, očigledno je da se merama za smanjenje uzroka klimatskih promena može redukovati učestalost ekstremnih vremenskih događaja, pa i poplava. Sa klimatskim promenama, očekuje se da će se učestalost, obrazac poplava, promeniti te da će poplave biti sve nepredvidljivije i štetnije.
U Srbiji je Nacionalni program upravljanja rizicima od katastrofa objavljen krajem 2014. godine i usredsređen je prvenstveno na poplave, klizišta i požare, dok Akcioni plan za njegovo sprovođenje (za period 2016 - 2020.) bliže određuje potrebne aktivnosti.
Svetska banka je 2017. godine objavila dokument Sveobuhvatno upravljanje rizikom od katastrofa u Srbiji, sa poukom da "Posle katastrofe, hitnost pomoći i napora za oporavak može da dovede do zabune i neefikasnosti, ukoliko strateški zakoni i institucionalni kapaciteti prethodno nisu bili u funkciji". Drugim rečima, strateški, zakonski i adekvatan institucionalni okvir, trebalo bi da postoji pre nego što se poplave dese.
Započeta izrada Nacrta plana upravljanja rizicima od poplava
Za sada je Republička direkcija za vode započela aktivnosti na izradi Nacrta planskog dokumenta - plana upravljanja rizicima od poplava za period 2021-2027. godine (PURP) u skladu sa odredbama Zakona o vodama. Ovim planom obezbeđuje se upravljanje rizicima smanjivanjem mogućih štetnih posledica poplava na zdravlje ljudi, životnu sredinu, kulturno nasleđe i privredne aktivnosti. Nacrt plana se izrađuje za teritoriju Republike Srbije po vodnim područjima.
Tagovi
Poplave Mere zaštite Direkcija za vode Nacrt planskog dokumenta
Autorka
Više [+]
Diplomirani novinar specijalizovan za agro novinarstvo. U poslu i životu vodi se Ničeovom formulom sreće: jedno "da", jedno "ne", jedna prava linija, jedan cilj...
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.