Na Staroj planini pravi se hleb na način star 7.000 godina

Muzejska savetnica Narodnog muzeja iz Beograda Biljana Đorđević, koja već desetak godina dolazi u Gostušu, poznatu kao "kameno selo" kaže da je reč o postupku izrade hleba za koga postoje dokazi da je star najmanje 7.000 godina. 

Stručnjaci beogradskog Narodnog muzeja, s kolegama iz Fondacije "Arhitekta Aleksandar Radović" iz Niša koji već desetak godina proučavaju običaje na Staroj planini, predložiće da izrada "ženskog hleba" u crepulji uđe u nacionalni registar nematerijalnog kulturnog nasleđa.

Postupak pravljenja hleba iz doba neolita 

Đorđević je rekla da od 2009. godine dolazi u Gostušu i proučava izradu hleba u ženskoj crepulji. Ženskoj zbog toga što se vekovima unazad ovim poslom bave isključivo žene, nikako muškarci. Ona je kako je dalje pojasnila izuzetno interesantna za njena istraživanja jer je način na koji su žene na celoj Staroj planini pripremale, a i sada ponekad pripremaju hleb - izuzetno arhaičan. 

Kako najstarije crepulje potiču iz neolita, može se reći da je ovaj postupak star bar 7.000 godina. Đorđević napominje da nažalost malo žena danas zna da priprema hleb na ovaj način. "Mi pokušavamo da to prezentovanjem mladim naraštajima spasimo od nestanka. I ne samo to, već i da izrada ženskih crepulja na Staroj planini uđe u nacionalni registar nematerijalnog kulturnog nasleđa kao još jedan bitan element", kaže Đorđevićeva, a prenose Večernje novosti. 

Ovaj postupak podrazumeva da se najpre od blata, koje se meša s kučinom, pravi posuda za pečenje koja se peče u ognjištu, nakon čega se u nju stavlja umešeno testo koje se odmah prekriva žarom sa ognjišta. Crepulja u kojoj se peče hleb, a koja se i sama peče u ognjištu, naziva se u ovom selu i "ženskom crepuljom", jer po drevnim običajima, samo žene mogu da pripremaju hleb na ovakav način i to isključivo neparan broj žena, a crepulja se na kraju, pre pečenja, "dekoriše" krstom.