Pretraživanje tekstova
Više se ne može zavaravati ljude da veruju da je proizvod u plastičnoj boci dobar, jer je kompanija negde posadila drveće.
Opšte tvrdnje kao što su "prihvatljiv za životnu sredinu", "prirodan", "biorazgradiv", "klimatski neutralan" i "ekološki" u reklamama i ambalaži proizvoda će biti zabranjene u Evropskoj uniji.
Evropski parlament je dao konačno zeleno svetlo novoj direktivi koja treba da poboljša označavanje proizvoda tako što će zabraniti obmanjujuće tvrdnje na proizvodima, stoji u njihovom saopštenju. Članovi su velikom većinom glasali za ovu odredbu koja ima za cilj da zaštiti potrošače od dezinformirajućih marketinških praksi i pomoći im da donesu bolji izbor prilikom kupovine.
Na EU popis zabranjenih poslovnih praksi dodaju se brojne problematične marketinške strategije povezane s manipulativnim zelenim marketingom, ali i prevremenim zastarevanjem proizvoda.
Pravilima se nastoji uvesti red u označavanje proizvoda koji nose razne etikete kao što su već spomenute "prirodno", "eko", "biorazgradivo" i druge. Kada novi propisi budu uvedeni u državama članicama, dozvoljene će biti samo oznake održivosti zasnovane na službenim šemama sertifikacije ili koje su uspostavile javne vlasti.
U saopštenju navode da je ulaganje kompanija u projekte zaštite klime dobrodošlo i o njima se još uvek može komunicirati, ali navode da više ne mogu zavaravati ljude da veruju da je proizvod u plastičnoj boci dobar, jer je kompanija negde posadila drveće.
Drugi važan cilj je da se proizvođači i potrošači više fokusiraju na trajnost robe. U budućnosti će informacije o garanciji morati da budu vidljivije i kreiraće se nova, usklađena oznaka koja će da da veći značaj robi sa produženim garantnim rokom. Takođe, biće zabranjene neosnovane tvrdnje o trajnosti (npr. da će mašina za pranje veša da izdrži 5.000 ciklusa pranja ako to nije istina u normalnim uslovima), upozorenja za zamenu potrošnog materijala pre nego što je to istinski nužno (što je npr. često slučaj kod štampača) i neistinite tvrdnje da proizvodi mogu da se poprave.
Odobrenje direktive dolazi posle višemesečnih pregovora između institucija EU i država članica o tome kako treba regulisati zahteve za zaštitu životne sredine. Države članice sada imaju dve godine da uvedu nova pravila.
Tagovi
Evropski parlament Nova direktiva Označavanje proizvoda Marketinške strategije Trajnost proizvoda Zeleni marketing Obmanjivanje potrošača Trajnost robe
Autorka
Više [+]
Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrtarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.