Pretraživanje tekstova
Moskva i Pjongjang produbljuju saradnju u poljoprivredi, obrazovanju i turizmu.
Rusija je poslala 447 koza u severnokorejski grad Rason kao gest prijateljstva prema Pjongjangu, objavila je tamošnja fitosanitarna inspekcija Rosselkhoznadzor, prenosi Politico.
Ove koze, izvezene iz Lenjingradske oblasti, predstavljaju prvu pošiljku domaćih životinja koje Rusija planira da dostavi Severnoj Koreji. Inicijativa je dogovorena nakon sastanka predsednika Vladimira Putina i severnokorejskog vođe Kim Jong Una u junu, na kojem su razgovarali o međusobnoj saradnji.
Kažu, koze će osigurati mlečne proizvode za lokalnu decu kako bi se ublažila nestašica hrane u Severnoj Koreji, uzrokovana uglavnom politikama vlade, a situacija se dodatno pogoršala tokom pandemije Covid-19.
"Farme koza velikog kapaciteta izgrađene su u okruzima grada Nampho u DNRK-u. Kao rezultat toga, učvršćeni su temelji za nesmetano snabdevanje mlečnim proizvodima za tamošnju decu", izvestila je Severnokorejska središnja novinska agencija, indirektno potvrđujući pošiljku.
Human Rights Watch sa druge strane upozorava kako je 10,7 miliona od 25,9 miliona ljudi u Severnoj Koreji pothranjeno, a zbog hronične pothranjenosti 18 odsto dece ima usporen rast i razvoj.
Prema informacijama ruskih državnih medija, Rusija i Severna Koreja su tokom nedavne posete Vladimira Putina potpisali sporazum koji ih obavezuje na "međusobnu pomoć u slučaju agresije na jednog od učesnika", i obuhvata širok spektar oblasti, uključujući obrazovanje, poljoprivredu i turizam.
Od početka invazije na Ukrajinu u februaru 2022., odnosi ove dve zemlje postaju sve bliskiji. Severna Koreja je otvoreno podržala ruske akcije i suočava se sa optužbama za slanje oružja. Ipak, i Rusija i Severna Koreja su u više navrata odbacile tvrdnje da Pjongjang snabdeva ruske snage oružjem ili municijom.
*Naslovna fotografija: Depositphotos/Evgenyi, PrintDiscovery; Shutterstock/design Labz
Tagovi
Rusija Koze Nestašica hrane Severna Koreja Saradnja
Autor
Više [+]
Magistar novinarstva s iskustvom rada u domaćim i stranim medijima, ljubitelj prirode.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.