Pretraživanje tekstova
Da biste odredili kom tipu pripada zemljište kojim raspolažete, sledite jednostavne korake, a na osnovu rezultata poboljšajte ga odgovarajućim postupcima.
Sastav zemljišta je taj koji utiče na prinos sa njiva, iz bašti ili voćnjaka. Ukoliko u zemljištu ima viška peska, voda i hranjivi sastojci će se brže isušivati. Kulture na ovakvom tlu je potrebno više đubriti i navodnjavati. Sa druge strane, glinena zemljišta sadrže obilje hranjivih sastojaka, ali toliko dobro čuvaju vodu, da mogu da "ubiju" biljku koja raste. Ujedno se teško i zagrevaju. Idelna je ilovača, koja dobro zadržava hranjive materije i dovoljne količine vlage, uz istovremeni slobodni protok vode.
Da biste odredili kom tipu pripada zemljište kojim raspolažete, sledite sledeće korake:
Da biste dobili odgovor, obratite pažnju na boju unutar tegle. Ako je sadržaj taman, zemljište ima visok nivo organskih materija i dobro će se zagrejati u proleće. Ako je boja svetla, u pitanju je manji procenat organske materije. Potom odredite u kom procentu se koji sloj nalazi u tegli:
Da biste promenili karakteristike zemljišta, važno je da budete strpljivi i da primenite odgovarajuće postupke za svaki tip zemljišta.
Tretman peskovitog zemljišta
Zaorite zemljište na dubinu od oko 13 centimetara i nanesite kompost. Zasejte crvenu detelinu, ovas, raž, soju ili proso. Malčirajte slamom, senom, korom drveta ili njihovom mešavinom.
Tretman glinenog zemljišta
Dodajte tokom jeseni u oranični sloj do 10 cm organske materije, koja će delovati do proleća. Kopanje i oranje svedite na minimum. Sadite pasulj, lucerku, heljdu i ozimu pšenicu.
Tretman muljevitog zemljišta
Unesite tokom godine od dva do pet centimetara organskih materija, koje možete da unesete i tokom oranja ili da nanesete na površinu zemljišta (posebno ako je sadržaj mulja visok). Izbegavajte sabijanje zemljišta, koje je moguće čak i dok šetate oranicom ili baštom. Preporučuje se gajenje biljaka u kućicama. Tokom ranog proleća i u jesen nakon žetve ili berbe, postavite 15 cm malča od kora drveta, borovih iglica i slame.
Izvor: Homestead survival site
Autorka
Aleksandra Kekić
Više [+]
Urednik portala, diplomirani novinar i ljubitelj prirode. Omiljena izreka: Ko sme taj može, ko ne zna za strah, taj ide napred.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
🌿 Predavanje o klimatski pametnom upravljanju travnjacima U okviru EU Erasmus+ projekta „Climate-Smart Steps in Grassland Management and Improvement – SMART STEP“, (csmartstep ) na oglednom dobru „Radmilovac“ Poljoprivrednog fakulteta Univ... Više [+]
🌿 Predavanje o klimatski pametnom upravljanju travnjacima
U okviru EU Erasmus+ projekta „Climate-Smart Steps in Grassland Management and Improvement – SMART STEP“, (csmartstep ) na oglednom dobru „Radmilovac“ Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Beogradu održano je predavanje studentima treće godine studija na temu:
„Analiza trenutnog stanja i sistema upravljanja travnjacima u Srbiji“
Tokom predavanja predstavljen je značaj travnatih ekosistema za:
🐄 razvoj stočarske proizvodnje
🌱 očuvanje biodiverziteta
🌍 održivo upravljanje prirodnim resursima
🌾 proizvodnju kvalitetne stočne hrane
Posebna pažnja posvećena je degradaciji travnjaka, nedovoljnoj iskorišćenosti pašnjaka, kao i savremenim merama upravljanja ispašom, đubrenjem i obnovom travnjaka u uslovima sve izraženijih klimatskih promena.
Edukacija budućih stručnjaka predstavlja važan korak ka održivijem upravljanju travnjacima i jačanju otpornosti stočarske proizvodnje na klimatske izazove. 🌿