"Imamo sve ekstremnije i sve dugotrajnije suše sa kojima nismo spremni da se izborimo. Nije prilagođena ni struktura setve, ni način obrade, kod stočara nisu prilagođeni objekti", kaže za Agroklub poljoprivrednik Milan Bogunović, 106. na Studentskoj listi "Studenti pobeđuju"
"Poljoprivredu i poljoprivrednike u Srbiji trenutno 'ubijaju' dve stvari, to su klimatske promene i totalna neuređenost tržišta", kaže za Agroklub poljoprivrednik Milan Bogunović iz Banatskog Karađorđeva, inače 106. na Studentskoj listi "Studenti pobeđuju" koja je prema preliminarnim rezultatima osvojila najviše glasova na parlamentarnim izborima održanim 25. oktobra.
Kako je juče saopštila Republička izborna komisija, na osnovu 97,56 odsto biračkih mesta za koja su obrađeni rezultati, Studentska lista "Studenti pobeđuju" osvojila je 52,71 odsto glasova. To će im doneti većinu u Skupštini Srbije i 140 mandata.
"Imamo sve ekstremnije i sve dugotrajnije suše sa kojima nismo spremni da se izborimo. Nije prilagođena ni struktura setve, ni način obrade, kod stočara nisu prilagođeni objekti", kaže ovaj ratar, dodajući da ćemo vrlo brzo imati probleme i sa nestašicom vode.
"Ona priča prethodnog ministarstva da mi treba da zalivamo, a da ostanemo na kraju bez vode je totalno besmislena. Treba da se prilagođavamo prvo sa ovom količinom padavina, pa tek onda da razmišljamo o navodnjavanju ako ima vode, a viška vode više nema."
Drugi, po njemu, najveći problem jeste to što je, navodi, tržište prilagođeno monopolima i kartelima.
"Rezultat je to da mi dobijamo mizerne cene za naše proizvode, a vi građani plaćate skupu cenu za naše proizvode koje sutra kupujete na rafovima. To je onaj primer jabuke koja se plaća proizvođaču 38 dinara, a sutra vas košta 169 dinara. Ili, ekstremniji primer iz Topole, da se jabuka proizvođaču plaća 18 dinara, a sutra na pijaci se prodaje za 300 dinara."
Ističe, ne postoji način kontrole marže koji postoji u evropskim zemljama.
"Ne znam kako oni tamo kontrolišu, ali mislim da je kod nas prosečna marža između 65 i 70 odsto, što je apsurdno", navodi ovaj poljoprivrednik, član Inicijative za opstanak poljoprivrednika Srbije (IZOPS).
Bogunović je po struci diplomirani veterinar, a osim njega, sa Studentske liste "Studenti pobeđuju" u Skupštinu Srbije ulaze i sledeći poljoprivrednici i stručnjaci iz oblasti agrara: Sara Valentik, Saša Tomas, Đoka Ćurčić, Dejan Ivanišević, Igor Cegledi (svi iz IZOPS-a), Dragan Bogojević iz Novoseljanskih paora, poljoprivredno-ekološki aktivista Zlatko Kokanović, kao i farmer i veterinar Aleksandar Vasov.
"Mi smo imali strategiju za poljoprivredu koja je bila mrtvo slovo na papiru, koja nije praćena i nije primenjivana. Došlo je do toga da se sve rešava nekim ad hoc rešenjima, 'lepljenjem flastera', a da suštinski ništa nije promenjeno i da srljamo iz propasti u propast", kaže Bogunović ističući da se stanje mora menjati jednom sveobuhvatnom i primenjivom strategijom.
A u programu Studentske liste "Studenti pobeđuju" stoji sledeće: poljoprivreda je strateška grana privrede i temelj prehrambenog suvereniteta, ali su poljoprivrednici u Srbiji faktički građani drugog reda.
"Podsticaji kasne i dele se netransparentno, sela ostaju bez mladih, škola, ambulanti i interneta, a roba je zarobljena dugovima i samovoljom kartela koji diktiraju uslove od repromaterijala, preko skladištenja, do otkupa i prometa. Oko polovine nosilaca gazdinstava starije je od 65 godina, stočni fond se ubrzano smanjuje, a štete od vremenskih ekstrema iz godine u godinu su sve veće", navedeno je.
Cilj Studentske liste, dodaje se, jeste razvijena i planska poljoprivreda u kojoj je poljoprivrednik strateški partner države, a ne socijalna kategorija, u kojoj zemlja i voda ostaju građanima Srbije, u kojoj cena nastaje na poštenom tržištu, a ne u dogovoru kartela i u kojoj selo ima budućnost.
"Poljoprivredu ćemo Zakonom o poljoprivredi kao strateškom i nacionalnom interesu Republike Srbije proglasiti strateškim i nacionalnim interesom. Kako bismo zaštitili poljoprivrednike, čuvare naših prirodnih resursa i prehrambrene nazavisnosti, uspostavićemo Zaštitnika građana RS za očuvanje zemljišta, vodnih resursa i prehrambene nazavisnosti."
Kroz 10 tačaka predstavljeni su programski ciljevi za agrar Srbije. Izdvajamo deo, a kompletan program pogledajte ovde.
1. Jednakost pred zakonom i sigurnost prihoda
Zakonom ćemo utvrditi rokove isplate podsticaja, uz automatsku zakonsku kamatu i odgovornost organa za svako kašnjenje, po uzoru na obavezne rokove Zajedničke agrarne politike. Podsticaji se dodeljuju po javnim, unapred poznatim kriterijumima, a registar korisnika je javan. Uvodimo obaveznu "ruralnu proveru", svaki novi zakon i mera mora sadržati procenu uticaja na selo, kao i mrežu besplatnih ili sufinansiranih pravnih savetovališta za gazdinstva.
2. Tržište poljoprivrednih proizvoda
Država neće administrativno određivati cenu pšenice, kukuruza ili maline, niti će novcem poreskih obveznika obarati otkupne cene. Osnov novog sistema čine javna skladišta i robni zapisi. Robne rezerve intervenišu samo u ozbiljnim poremećajima, po javnim pravilima, a roba se klasifikuje po standardima EU, uz pravo proizvođača da sam odluči šta će s njom. Modernizovaćemo Produktnu berzu Novi Sad i uspostaviti javnu platformu tržišnih cena dostupnu svakom gazdinstvu.
3. Zemlja i voda ostaju građanima Srbije
Uvodimo privremeni moratorijum na prevođenje poljoprivrednog zemljišta u druge kategorije, trajno ograničavamo prenamenu u građevinsko i ukidamo posebna pravila za zemljište stradalo u požaru. Sređujemo registar gazdinstava i evidenciju vlasništva i zakupa, analiza zemljišta postaje obavezna, a dobre prakse dobijaju podsticaje.
4. Dugoročna strategija, rejonizacija i prerada
Donećemo strategiju razvoja poljoprivrede za najmanje deset godina, koju usvaja Skupština, sa merljivim ciljevima, godišnjim izveštajem i nezavisnom evaluacijom, i rejonizovati proizvodnju prema zemljištu, klimi i blizini prerade.
5. Stočarstvo
Pokrećemo program obnove stočnog fonda kroz podršku nabavci priplodnih grla i opreme, sa posebnim programom za mala gazdinstva u nerazvijenim krajevima, nacionalni program kvaliteta sirovog mleka i dugoročne ugovore stočara sa klanicama i mlekarama, uz nadzor uvoza i zaštitne mere.
6. Klima, voda i upravljanje rizicima
Uvodimo obavezno multirizično osiguranje useva od suše, poplava, grada i mraza, sa državnim sufinansiranjem premije od najmanje 50 odsto za gazdinstva do 50 hektara, obavezom osiguravača da osiguravaju i rizična područja i isplatom odštete u roku od 30 dana. Za štete iznad kapaciteta tržišta osnivamo Državni garancijski fond za ekstremne rizike.
7. Šume, nauka i genetički resursi
Utvrdićemo površine pogodne za pošumljavanje bez sukoba sa proizvodnjom hrane, uspostaviti platformu za ugljenične kredite i zeleni fond za ekosistemske usluge, omogućiti svakom licenciranom šumarskom inženjeru rad u privatnim šumama i departizovati javna šumarska preduzeća.
8. Bezbednost hrane i udruživanje
Dosledno primenjujemo standarde bezbednosti hrane, uz podršku malim proizvođačima da ih uvedu, strogu kontrolu pesticida, antibiotika i GMO, jačanje laboratorija i inspekcija i sledivost "od njive do stola". Obnavljamo zemljoradničke zadruge, osnivamo Agroparlament, krovno telo udruženja, zadruga i proizvođačkih organizacija, sa kojim su konsultacije o agrarnim propisima obavezne.
9. Selo i mladi
Selo postaje nacionalni interes i prioritet strategije. Mesne zajednice dobijaju veće nadležnosti i budžetske linije za seosku infrastrukturu. Mladi dobijaju podsticaje za ukrupnjavanje poseda i kupovinu napuštenih gazdinstava uz obavezu da ostanu na selu, kao i poreske olakšice, a fiktivna gazdinstva gube podršku.
10. Dinamika sprovođenja
Odmah po formiranju vlade štitimo pravo na udruživanje, obustavljamo ustupanje zemljišta stranim licima i pokrećemo reviziju ugovora, uvodimo moratorijum na prenamenu, okončavamo interventno obaranje cena uz pokretanje robnih zapisa i započinjemo popis genetičkih resursa. U prvoj godini donosimo Zakon o poljoprivredi kao strateškom interesu, zakonske rokove isplate podsticaja i Zakon o nepoštenim trgovinskim praksama, uspostavljamo registar skladištara, platformu cena i prvu fazu obaveznog osiguranja.
Tagovi
Autorka