Pretraživanje tekstova
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede donelo je Pravilnik o izmenama i dopunama pravilnika o uslovima i postupku davanja u zakup i na korišćenje poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini.
Pooštrenim uslovima država će između ostalog pokušati da pomiri interese ratara i stočara jer je u ovom delu bilo najviše zamerki. Tako će ona gazdinstva, koja do državnih oranica kako prenosi Politika dolaze po pravu prečeg zakupa na osnovu stočarstva, zemljište morati da koriste isključivo za proizvodnju hrane. I to uzgajajući one kulture koje se koriste za ishranu domaćih životinja na osnovu kojeg je gazdinstvo steklo pravo zakupa.
Do sada se događalo da su pojedini stočari državno zemljište, koje su dobili pod privilegovanim uslovima, kasnije nelegalno nudili u podzakup i ostvarivali zaradu.
Ako zakupac poljoprivrednog zemljišta po pravu prečeg zakupa, po osnovu stočarstva, ne koristi poljoprivredno zemljište isključivo za proizvodnju hrane u skladu sa spiskom poljoprivrednih kultura koje se koriste za ishranu domaćih životinja, ugovor o zakupu poljoprivrednog zemljišta prestaje da važi zaključno sa istekom agroekonomske godine u kojoj je utvrđena nepravilnost, a poljoprivrednom gazdinstvu zakupca utvrđuje se pasivan status.
Za jedinice javnog nadmetanja u postupku prijavljivanja za javno nadmetanje podnosilac prijave dostavlja i izjavu da predmetno zemljište uzima u zakup radi investicionog ulaganja. Zakupac zemljišta podnosi Ministarstvu zahtev za odobrenje na investiciona ulaganja, najkasnije u roku od 60 dana od dana zaključenja ugovora o zakupu i dostavlja elaborat za odobrenje na investiciono ulaganje za predmetno zemljište.
Dinamika radova u elaboratu treba da bude takva da se investiciona ulaganja okončaju najkasnije u roku od pet godina od dana davanja odobrenja, a zakupac, odnosno korisnik predmetnog zemljišta treba da postupa u skladu sa dinamikom radova navedenom u elaboratu.
U Srbiji je u opticaju za zakup oko 515.000 hektara državne zemlje, a prema poslednjim podacima izdato je nešto manje od 300.000 hektara.
Izvori
Tagovi
Državna zemlja Zakup Stočarstvo Poljoprivredno zemljište Ratarstvo Zakona o poljoprivrednom zemljištu
Autorka
Više [+]
Slađana je diplomirani profesor srpske književnosti i jezika s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je Agrokluba.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.