Pretraživanje tekstova
Cena sirove nafte za novembarsku isporuku u utorak je premašila 80 dolara za barel prvi put u poslednje tri godine, dok su decembarski fjučerski dostigli cifru od 79,39 dolara.
Rastu cene svih energenata u svetu, posebno gasa i nafte. Gas u Evropi nikada nije bio skuplji - samo od početka septembra poskupeo je gotovo 50 odsto. Posle dvomesečne stagnacije, od sredine prošle sedmice konstantno rastu i cene sirove nafte, koje su dostigle su crvenu liniju - barel košta 80 dolara, prenosi RTS.
To se odrazilo i na poskupljenje goriva na srpskim pumpama u prethodne dve nedelje za oko dinar. Sada vozači za pun rezervoar benzina treba da izdvoje 680 dinara više nego pre sedam meseci, a 490 dinara skuplje plaćaju 40 litara evrodizela. Kretanje cena sirove nafte brent utiču i na srpsko tržište, a one, uz povremene oscilacije beleže rast od jeseni prošle godine, pišu Večernje novosti.
Evrodizel je za oko 11 dinara skuplji nego u trećem mesecu ove godine i košta 163,90 dinara. Treba imati u vidu da je lane gorivo od februara do maja pojeftinilo oko 30 dinara. Zbog tih oscilacija evrodizel se sada ponovo vratio na prosečnu maloprodajnu cenu iz januara 2020. kada je koštao 163,99 dinara. Cena sirove nafte za novembarsku isporuku u utorak je premašila 80 dolara za barel prvi put u poslednje tri godine, dok su decembarski fjučerski dostigli cifru od 79,39 dolara.
Nebojša Ćulum iz Srpske asocijacije za naftu i gas i stručni saradnik Nacionalnog naftnog komiteta Srbije rekao je za Javni servis da je tržište nafte dugoročno nestabilno što se ilustruje od početka sedamdesetih godina do danas, cena nafte je oscilirala za 30 procenata u šestomesečnim periodima tačno 62 puta.
Tomislav Mićović iz Udruženja naftnih kompanija Srbije (UNKS) ukazuje na uticaj politike oporezivanja na maloprodajnu cenu derivata.
"Zakon o akcizama omogućava Vladi da bez promene zakona, smanji akcize do 20 odsto i da ih vrati na predviđeni nivo kada poremećaj prođe. Još je važnije da preispitamo politiku akciznog oporezivanja energenata, naknada i potrebu za uvođenjem mnoštva različitih obaveza koje, možda, i nepotrebno povećavaju troškove proizvodnje i distribucije derivata nafte", objašnjava Mićović za Novosti.
Tagovi
Gorivo Nafta Barel Tomislav Mićović Udruženje naftnih kompanija Srbije Akzice Oporezivanje derivata
Autorka
Više [+]
Diplomirani novinar specijalizovan za agro novinarstvo. U poslu i životu vodi se Ničeovom formulom sreće: jedno "da", jedno "ne", jedna prava linija, jedan cilj...
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.