Pretraživanje tekstova
Prema rečima potrošača, ove godine više su rodili orasi, zato su i jeftiniji, malo za dvadesetak odsto. Prošle godine su bili 1.000, a ove godine su jeftiniji, 700 dinara.
Srbiija ima izuzetno povoljne agroklimatske uslove za proizvodnju oraha. Evidentirano je oko dva miliona stabala, ali prinosi i kvalitet ne zadovoljavaju domaće potrebe.
Razlog za to uglavnom su stari zasadi, sa sortama, koje imaju manju rodnost, ali i sitnije jezgro. Poslednjih godina, podižu se novi zasadi, koji bi trebalo da poprave domaći sortiment i da omoguće izvoz ovog koštunjavog voća.
Najstarija i najveća plantaža oraha je u selu Krćevac kod Topole u vlasništvu porodice Arnaut. Porodica na deset hektara uzgaja, uglavnom, domaće sorte i ima oko 1.000 stabala. Prvi su u Srbiji imali tresač za orahe, sakupljač i druge mašine, koje im olakšavaju rad.
"Sve u zasadu kvalitetno se prska, radi, kvalitetno đubri i navodnjava", objašnjava Đorđe Đurić, iz Krćevca, kod Topole.
Zasad star dvadesetak godina u punom je rodu. Prinos po stablu ide i do 25 klograma. Od ove količine, ostane sedam kilograma jezgra. Do pre par godina, kaže Stefan Arnaut, cena je bila između osam i devet evra po kilogramu, danas je zbog uvoza, znatno niža, kako navodi RTS.
"Sigurno nismo u minusu, ali to nije ono što je nekad bilo. Nekada je bila mnogo veća zarada. Nas proizvodnja oraha košta 2.5 evra po kilogramu, prodajemo ga za pet možda i malo ispod. To nije loše, ali mi nismo zadovoljni sa tim", navodi Arnaut iz Aranđelovca.
Deo ovogodišnjeg roda prodaće marketima i proizvođačima kolača, kako kaže Stefan. Ostalo će dati u hladnjaču, da sačeka bolju cenu.
Za razlku od proizvođača, kupci su zadovoljni. Niže cene na pijacama u Srbiji, povećale su potražnju.
Prema rečima potrošača, ove godine više su rodili orasi, zato su i jeftiniji, malo za dvadesetak odsto. Prošle godine su bili 1.000, a ove godine su jeftiniji, 700 dinara.
Sa 1.9 miliona stabala oraha, Srbija je peta u Evropi, ali prinos od 24.000 tona, ne zadovoljava ni polovinu domaćih potreba. Zato stručnjaci savetuju podizanje plodonosnijih zasada, kao što su čendler i lara.
"Upravo će te sorte omogućiti da proizvodnja na našem području zadovolji domaće potrebe, a samim tim, možemo da budemo i izvozno orijentisani", kaže savetodavac, Violeta Petrović Luković.
Mesta za Srbiju na međunarodnom tržištu ima. Dosadašnji veliki izvoznici, Turska, Mađarska, Bugarska i Rumanija, smanjile su izvoz. Samo Evropi godišnje nedostaje oko 100 tona oraha u jezgru.
Izvori
Autor
Više [+]
Ivana Živanić, dipl.ing-master poljoprivrede, rado istražuje aktuelnosti u poljoprivredi. Pristalica zdrave i bezbedne hrane.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.