Pronađena 64 leša zaštićenih vrsta ptica - sumnja na krivolov

Članovi Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije su, tragom informacija koje su dobili od građana, u nedelju (13.2.) na prostoru oko 800 m obalnog pojasa reke Tamiš kod ribnjaka Sutjeska pronašli 64 leša divljih ptica.

U plavnim šumama vrbe i topole, kao i zasadu klonske topole pronađeno je 34 leša strogo zaštićenog mišara (Buteo buteo), 21 leš strogo zaštićene velike bele čaplje (Ardea alba), sedam leševa lovostajem zaštićene sive čaplje (Ardea cinerea) i dva lovostajem zaštićenog velikog vranca (Phalacrocorax carbo).

"Prema tragovima ljudskog kretanja, ostacima municije kao što su patroni za sačmarice i povredama koje su vidljive na pticama osnovano sumnjamo da su ubijene", kaže izvršni direktor Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije Milan Ružić i dodaje da na području na kome su pronađeni leševi i njihovi ostaci nalazi i gnezdo belorepana (Haliaeetus albicilla), gnezdo mišara (Buteo buteo), par crnih žuna (Dryocopus martius), koje su sve strogo zaštićene vrste.

Ptice su saborci na njivama

U Društvu navode i da se na suprotnoj obali Tamiša nalazilo noćilište velikih vranaca koji su verovatno posećivali i obližnje ribnjake, pa je to mogao da bude razlog za odmazdu nad pticama. Kako je ubijanje strogo zaštićenih i zaštićenih divljih ptica krivično delo, očekuje se hitno pokretanje istrage i pronalazak odgovornih za ovaj nezapamćen pomor.

"Ubijanjem ovako velikog broja ptica načinjena je ogromna ekološka šteta biodiverzitetu Srbije i celog regiona. Republika Srbija se kroz potpisivanje nekoliko međunarodnih sporazuma obavezala na zaštitu ptica, posebno selica, pa ovakvi slučajevi predstavljaju i kršenje međunarodnog prava", kaže Slobodan Knežević iz Društva.

"Naneta je i neprocenjiva šteta poljoprivredi jer su mišari poznati kao prirodni saborci protiv prenamnoženja glodara na našim oranicama. Bez njih će se miševi i volunarice prenamnožiti, a naši paori će biti prinuđeni da kupuju i koriste nove količine otrova na njivama, istovremeno ugrožavajući bezbednost hrane, voda, ljudi i divljih životinja", pojašnjava Knežević.