Pretraživanje tekstova
Poljoprivredni proizvođači u Srbiji su ove godine šećernom repom zasejali oko 30.000 hektara, što je polovinu manje nego prošle godine, pa će, zavisno od prinosa, šećera jedva biti dovoljno za domaće potrebe, ali ne i za izvoz, rekao je danas stručnjak za poljoprivredu Milan Prostran.
Srbija kako je stručnjak za poljoprivredu Milan Prostran rekao ima kvotu za izvoz šećera u EU od 180.000 tona i da je pre više godina traženo da se poveća na 220.000 tona jer je tom kulturom zasejavano preko 100.000 hektara.
Maksimalna godišnja proizvodnja šećera u Srbiji je bila 700.000 tona, što je iznad domaćih potreba od oko 200.000 tona, prenosi Danas.
Uslovi za setvu šećerne repe su ove godine, kako je rekao, bili teški zbog suše u martu kada se ova nekad nazvana "kraljica polja", morala da se zaseje u tom roku da bi se zbog nižih temperatura izbegla opasna bolest repina pipa.
"Proizvodnja šećerne repe je u velikoj krizi i nije isključeno da će setva te kulture biti znatno manja i da neće biti dovoljno sirovina za rad poslednjih četiri-pet šećerana u Srbiji", rekao je Prostran.
Nekada je, prema njegovim rečima, osim Crne Gore svaka republika bivše SFRJ, pa i Slovenija, imala šećeranu, bilo ih je 15, jer su se gradile novcem iz posebnog fonda, finansiranog od prodaje šećera, pa je problem nedostatka sirovine rešavan uvozom repe oko koje su se otimale šećerane.
Prilike na tržištu Evrope su se kako je rekao Prostran promenile jer je 2015. godine liberalizovano i dozvoljen je uvoz šećera od trske čija je proizvodnja jeftinija.
"Industrija šećera od šećerne repe je u velikoj krizi jer je proizvodnja te namirnice od trske jeftinija, između ostalog i zbog toga što je to višegodišnja biljka," rekao je Prostran.
Izvori
Autorka
Slađana Aničić
Više [+]
Slađana je diplomirani profesor srpske književnosti i jezika s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je Agrokluba.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
🌱 Klimatski pametno upravljanje travnjacima za održivu budućnost poljoprivrede Dr Violeta Mandić, naučni savetnik Instituta za stočarstvo, održala je još jedno stručno predavanje, ovoga puta zaposlenima i saradnicima Agencije za ruralni ra... Više [+]
🌱 Klimatski pametno upravljanje travnjacima za održivu budućnost poljoprivrede
Dr Violeta Mandić, naučni savetnik Instituta za stočarstvo, održala je još jedno stručno predavanje, ovoga puta zaposlenima i saradnicima Agencije za ruralni razvoj opštine Inđija.
U fokusu su bili značaj poluprirodnih travnjaka za održivu poljoprivrednu proizvodnju, očuvanje biodiverziteta i ublažavanje posledica klimatskih promena, kao i savremene prakse koje doprinose očuvanju njihove produktivnosti. 🌾
Predstavljen je i međunarodni Erasmus+ projekat csmartstep (Smart Step – Climate-Smart Steps in Grassland Management), u kojem Institut za stočarstvo učestvuje kao partner. Projekat je usmeren na razvoj inovativnih obrazovnih sadržaja i jačanje kapaciteta stručnjaka za primenu održivih i klimatski odgovornih rešenja u upravljanju travnjacima.
🤝 Konstruktivna diskusija i razmena iskustava još jednom su potvrdile koliko su saradnja nauke i prakse, kontinuirana edukacija i prenos znanja važni za otporniju poljoprivredu i održivi razvoj ruralnih područja.
💬 Šta smatrate najvažnijim korakom ka održivijem upravljanju travnjacima?