Uprkos mesečnom rastu, cene hrane na svetskom tržištu i dalje su niže nego pre godinu dana, a znatno ispod rekordnog nivoa iz marta 2022.
Globalne cene hrane u februaru su nakon pet meseci pada prvi put zabeležile rast, pokazuju najnoviji podaci Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO).
Prema njihovom indeksu cena hrane, globalna potrošačka korpa osnovnih prehrambenih proizvoda u februaru je dostigla 125,3 boda, što je 0,9 odsto više nego u januaru. Rast su najviše podstakle više cene žitarica, mesa i biljnih ulja, dok su mlečni proizvodi i šećer pojeftinili.
Uprkos tom mesečnom rastu, cene hrane na svetskom tržištu i dalje su niže nego pre godinu dana, a znatno ispod rekordnog nivoa iz marta 2022., kada je tržište potresao rat u Ukrajini.
Cene žitarica u februaru su porasle za 1,1 odsto u odnosu na januar. Najviše je poskupela pšenica, čije su cene porasle za 1,8 odsto. Razlog su pre svega izveštaji o mrazu i mogućem izmrzavanju useva u delovima Evrope i SAD-a, ali i logistički problemi u Rusiji i napetosti u crnomorskom regionu. Kod ostalih žitarica rast je bio blaži.
Ječam je poskupeo zbog snažne potražnje iz Kine za australijskim žitaricama. Sirak je takođe skuplji zbog snažne međunarodne potražnje. Kukuruz je zadržao relativno stabilnu cenu dok su cene pirinča blago porasle.
Najveći rast zabeležile su cene biljnih ulja, koje su porasle 3,3 odsto u odnosu na januar, dostigavši najviši nivo od juna 2022.
Poskupljenja su predvodili palmino ulje, zbog snažne potražnje i sezonski niže proizvodnje u jugoistočnoj Aziji, sojino zbog očekivanja podsticajnih politika za biogorivo u SAD-u i uljane repice zbog rasta potražnje onime iz Kanade.
S druge strane, suncokretovo ulje je blago pojeftinilo, delom zbog povećanog izvoza iz Argentine i slabije potražnje.
Globalne cene mesa porasle su 0,8 odsto u odnosu na januar, a čak osam odsto u odnosu na prošlu godinu. Najveći rast zabeležen je kod govedine i jagnjetine.
Cene jagnjetine dostigle su rekordan nivo, uglavnom zbog ograničene ponude iz Okeanije, glavne izvozne regije za svetsko tržište.
Cene govedine takođe su porasle, podstaknute snažnom potražnjom iz Kine i SAD-a, što je povećalo izvozne cene u vodećim proizvođačima poput Australije i Brazila.
Kod svinjetine i živine rast je bio blag.
Za razliku od mesa i žitarica, mlečni proizvodi su pojeftinili. Indeks cena pao je 1,2 posto u odnosu na januar i čak 19 odsto u odnosu na prošlu godinu.
Pad traje još od jula 2025., a najviše su pojeftinili sirevi, posebno u Evropskoj uniji. Razlog je kombinacija veće proizvodnje mleka, slabije potražnje na izvoznim tržištima te jača međunarodna konkurencija.
S druge strane, mleko u prahu poskupelo je zbog povećane potražnje iz Severne Afrike, Bliskog istoka i jugoistočne Azije.
Najveći pad zabeležio je šećer, čija je cena pala 4,1 odsto u odnosu na januar, a čak 27 odsto u odnosu na prošlu godinu. To je najniži nivo cena od oktobra 2020.
Pad cena posledica je očekivanja obilne globalne proizvodnje, uključujući prognoze rekordnog roda u SAD-u. Taj učinak nadmašio je negativan uticaj smanjene procene proizvodnje u Indiji i sezonskog pada proizvodnje u Brazilu.
Tagovi
Autorka