Pretraživanje tekstova
Posmatrano po grupama proizvoda u IV kvartalu 2020. godine, u odnosu na prethodni kvartal, najveći uticaj na rast cena zabeležen je u grupama: Mineralna đubriva (3,7 odsto) i Seme (6,3 odsto).
Cene reprodukcionog materijala, sredstava rada i usluga u poljoprivredi u IV kvartalu 2020. godine, u odnosu na isti kvartal 2019. godine, povećane su za 5,6 odsto. Posmatrano po grupama proizvoda u IV kvartalu 2020. godine, u odnosu na isti kvartal 2019. godine, najveći uticaj na rast cena zabeležen je u grupama: Hrana za životinje (16,2 odsto) i Seme (13,9 odsto), istraživanja su Republičkog zavoda za statistiku.
Cene reprodukcionog materijala, sredstava rada i usluga u poljoprivredi u IV kvartalu 2020. godine, u odnosu na III kvartal 2020. godine, u proseku su povećane za 1,1 odsto. Posmatrano po grupama proizvoda u IV kvartalu 2020. godine, u odnosu na prethodni kvartal, najveći uticaj na rast cena zabeležen je u grupama: Mineralna đubriva (3,7 odsto) i Seme (6,3 odsto).
Kako je ranije objavio Republički geodetski zavod, cene poljoprivrednog zemljišta su u konstantnom blagom porastu. U IV kvartalu 2020. godine zabeležene su manje oscilacije u prosečnoj ceni u Severnobanatskom i Južnobanatskom okrugu. Najskuplje poljoprivredno zemljište je u Južnobačkom okrugu (od 2.000 do čak 31.000 evra za hektar), dok je najjeftinije u regionu Južna i Istočna Srbija (od 250 do 20.400 evra za hektar).
U Šumadiji i Zapadnoj Srbiji cene su se kretale od 400 do 25.000 evra za hektar, u Beogradskom regionu od 2.000 do 20.300 evra, Sremski od 1.150 do 30.700, Južnobanatski od 400 do 20.050, dok su se cene za Zapadnobački, Srednjobanatski, Severnobanatski i Severnobački kretale od 1.000 do oko 18.000 evra za jedan hektar.
Tagovi
Repromaterijal Rast cena Poljoprivredno zemljište Republički zavod za statistiku Republički geodetski zavod
Autorka
Više [+]
Diplomirani novinar specijalizovan za agro novinarstvo. U poslu i životu vodi se Ničeovom formulom sreće: jedno "da", jedno "ne", jedna prava linija, jedan cilj...
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.