Pretraživanje tekstova
Količina domaćih ekstrahovanih resursa u 2020. godini iznosila je 129.575.000. tona, što je za 5,6 odsto više u odnosu na prethodnu godinu. Posmatrano po kategorijama materijala, najveći iznos u domaćoj ekstrakciji imali su biomasa i fosilna goriva.
Materijalni tokovi su tokovi materijala između ekonomije i prirodnog okruženja, što obuhvata ekstrahovane sirovine i druge primarne materijale iz prirodnog okruženja, odnosno prirodni resursi, te njihovo otpuštanje u prirodno okruženje, kao i tokove materijala između ekonomije i inostranstva, u smislu uvoza i izvoza.
Klasifikacija koja se koristi u Računu materijalnih tokova grupiše domaće ekstrahovane resurse u četiri kategorije: biomasa (iz poljoprivrede, šumarstva i ribolova), rude metala, nemetali (kamen, glina i slično) i fosilna goriva (ugalj, nafta, gas).
Količina domaćih ekstrahovanih resursa u 2020. godini iznosila je 129.575.000. tona, što je za 5,6 odsto više u odnosu na prethodnu godinu. Posmatrano po kategorijama materijala, najveći iznos u domaćoj ekstrakciji imali su biomasa (42.776.000 tona) i fosilna goriva (40.859.000 tona), rezultat je istraživanja Republičkog zavoda za statistiku.
Uvoz materijala u 2020. godini iznosio je 18.727 hilj. tona, odnosno 6,3 odsto manje nego u 2019. godini. Kategorije materijala koje su se najviše uvozile bile su fosilna goriva (35,8 odsto) i rude metala (20 odsto).
Izvoz materijala u 2020. godini iznosio je 16.091 hilj. tona, što je za 0,2 odsto više nego u prethodnoj godini. Od ukupne količine izvezenog materijala najviše su se izvozile biomasa (53 odsto) i rude metala (14,4 odsto).
Domaća potrošnja materijala u 2020. godini iznosila je 132.211 hilj. tona, što je za 4,4 odsto više nego u 2019. godini. Prema kategorijama materijala, najveća je bila potrošnja fosilnih goriva (45.793 hilj. tona) i biomase (37.293 hilj. tona). Domaća potrošnja materijala po stanovniku u 2020. godini iznosila je 19,2 tone, što je za jednu tonu više u odnosu na prethodnu godinu.
Produktivnost resursa, kao odnos između bruto domaćeg proizvoda (BDP) i domaće potrošnje materijala, u 2020. godini iznosila je 37,2 RSD po kilogramu, što je za 5,13 odsto manje nego 2019. godine, odnosno rast potrošnje materijala je bio veći od rasta BDP-a u odnosu na prethodnu godinu.
Autorka
Više [+]
Diplomirani novinar specijalizovan za agro novinarstvo. U poslu i životu vodi se Ničeovom formulom sreće: jedno "da", jedno "ne", jedna prava linija, jedan cilj...
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
🌿 Predavanje o klimatski pametnom upravljanju travnjacima U okviru EU Erasmus+ projekta „Climate-Smart Steps in Grassland Management and Improvement – SMART STEP“, (csmartstep ) na oglednom dobru „Radmilovac“ Poljoprivrednog fakulteta Univ... Više [+]
🌿 Predavanje o klimatski pametnom upravljanju travnjacima
U okviru EU Erasmus+ projekta „Climate-Smart Steps in Grassland Management and Improvement – SMART STEP“, (csmartstep ) na oglednom dobru „Radmilovac“ Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Beogradu održano je predavanje studentima treće godine studija na temu:
„Analiza trenutnog stanja i sistema upravljanja travnjacima u Srbiji“
Tokom predavanja predstavljen je značaj travnatih ekosistema za:
🐄 razvoj stočarske proizvodnje
🌱 očuvanje biodiverziteta
🌍 održivo upravljanje prirodnim resursima
🌾 proizvodnju kvalitetne stočne hrane
Posebna pažnja posvećena je degradaciji travnjaka, nedovoljnoj iskorišćenosti pašnjaka, kao i savremenim merama upravljanja ispašom, đubrenjem i obnovom travnjaka u uslovima sve izraženijih klimatskih promena.
Edukacija budućih stručnjaka predstavlja važan korak ka održivijem upravljanju travnjacima i jačanju otpornosti stočarske proizvodnje na klimatske izazove. 🌿