Pretraživanje tekstova
Republička direkcija za robne rezerve dobila je saglasnost Vlada Srbije da izvrši naturalnu razmenu do 10.000 tona merkantilnog kukuruza za tovnu stoku - svinje i junad.
Republička direkcija za robne rezerve dobila je saglasnost Vlada Srbije da izvrši naturalnu razmenu do 10.000 tona merkantilnog kukuruza za tovnu stoku - svinje i junad. Ovo će biti omogućeno primarnim proizvođačima, koji imaju zatvoreni proizvodni ciklus.
Razmenu mogu da obave fizička lica, nosioci aktivnog poljoprivrednog gazdinstva i pravna lica, zemljoradničke zadruge i preduzetnici, čija je pretežna delatnost uzgoj svinja i drugih goveda i bivola.
Fizička lica moraju da imaju minimum 100 tovnih prasadi ili minimum 10 tovnih teladi, na godišnjem nivou. Pravna lica, zemljoradničke zadruge i preduzetnici moraju da imaju 1.000 tovnih prasadi na godišnjem nivou, odnosno 100 teladi.
Pariteti u naturalnoj razmeni su 11,02 kg merkantilnog kukuruza za jedan kg tovnih svinja i 13,76 kg merkantilnog kukuruza za jedan kg tovne junadi.
Maksimalna količina merkantilnog kukuruza po fizičkom licu, odnosno gazdinstvu je do 50.000 kg, dok je maksimalna količina merkantilnog kukuruza za pravna lica, zemljoradničke zadruge i preduzetnike do 300.000 kg.
Foto: Jessie / Flickr
Povezana biljna vrsta
Izvori
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srbije
Autorka
Aleksandra Kekić
Više [+]
Urednik portala, diplomirani novinar i ljubitelj prirode. Omiljena izreka: Ko sme taj može, ko ne zna za strah, taj ide napred.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
🌱 Klimatski pametno upravljanje travnjacima za održivu budućnost poljoprivrede Dr Violeta Mandić, naučni savetnik Instituta za stočarstvo, održala je još jedno stručno predavanje, ovoga puta zaposlenima i saradnicima Agencije za ruralni ra... Više [+]
🌱 Klimatski pametno upravljanje travnjacima za održivu budućnost poljoprivrede
Dr Violeta Mandić, naučni savetnik Instituta za stočarstvo, održala je još jedno stručno predavanje, ovoga puta zaposlenima i saradnicima Agencije za ruralni razvoj opštine Inđija.
U fokusu su bili značaj poluprirodnih travnjaka za održivu poljoprivrednu proizvodnju, očuvanje biodiverziteta i ublažavanje posledica klimatskih promena, kao i savremene prakse koje doprinose očuvanju njihove produktivnosti. 🌾
Predstavljen je i međunarodni Erasmus+ projekat csmartstep (Smart Step – Climate-Smart Steps in Grassland Management), u kojem Institut za stočarstvo učestvuje kao partner. Projekat je usmeren na razvoj inovativnih obrazovnih sadržaja i jačanje kapaciteta stručnjaka za primenu održivih i klimatski odgovornih rešenja u upravljanju travnjacima.
🤝 Konstruktivna diskusija i razmena iskustava još jednom su potvrdile koliko su saradnja nauke i prakse, kontinuirana edukacija i prenos znanja važni za otporniju poljoprivredu i održivi razvoj ruralnih područja.
💬 Šta smatrate najvažnijim korakom ka održivijem upravljanju travnjacima?