Pretraživanje tekstova
Cilj je koristiti ovakvu vrstu tehnologije za analizu životne sredine useva uzgajanih u vodi, poput pirinča ili raznih sistema akvaponije.
S proračunom od približno 2,9 miliona evra projekt SOMIRO razvija tehnologiju koja će pomoći u smanjenju uticaja poljoprivrede na životne sredine, saopštila je Evropska Komisija. Reč je o takozvanom mekanom Milli robotu koji liči na crva.
Trenutno im je u fokusu razvoj modela manjeg od jednog centimetra, a cilj je da pomogne poljoprivrednicima u praćenju stanja useva i reši probleme prekomerne upotrebe pesticida i đubriva. Projekat kojim koordiniše švedski Univerzitet u Upsali započet je u januaru ove godine, a njegov završetak očekuje se 31. decembra 2023.
"Ovi maleni roboti dizajnirani su da rade isključivo na solarnu energiju koja je prirodno dostupna u okolini", rekao je za Innovation news network, koordinator projekta i profesor, Klas Hjort. Konačna verzija ovog modela sadržaće motor, solarne ćelije i bežične senzore, a biće sposoban za sate neprekidnog rada.
"Uređaj veličine insekta ima ukupnu izlaznu snagu od 1,5 milivata", napomenuo je koordinator projekta rekavši da se od toga samo 0,1 milivata koristi za elektroničke komponente za komunikaciju, inteligenciju i hemijske senzore. "Preostalih 90 odsto ide na pokretanje motora", dodao je.
Cilj je koristiti ovakvu vrstu tehnologije za analizu životne sredine useva uzgajanih u vodi poput pirinča ili raznih sistema akvaponije. U tom će kontekstu oni meriti koncentracije hemijskih materija i beležiti ugljenični otisak, eutrofikaciju i prekomernu upotrebu pesticida.
"S deset njih lako možemo pokriti dvesta četvornih metara i saznati koliko elemenata ishrane ili onih loših ima na polju pirinča", pojasnio je Hjort. Njegovi mu senzori omogućuju da samostalno traži ona mesta koja su najzanimljivija za merenje, pomažući pritom da poljoprivredna praksa postane što bolja i održivija.
Inovatori veruju da bi svaki robot na kraju mogao da košta više od nekoliko stotina švedskih kruna, što bi ga učinilo dostupnim lokalnim proizvođačima u zemljama u razvoju.
Tagovi
Robot SOMIRO Robotizacija Projekat
Autorka
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.