Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Radna snaga
  • 01.12.2019. 08:00

Sedam načina kako da se mladi zainteresuju za poljoprivredu

Britanski stručnjak u zapošljavanju u poljoprivredi Pol Haris, nedavno je objavio stručni članak u kom daje sedam konkretnih metoda kako mlade privući u poljoprivredu.

Foto: Depositphotos/Goodluz
  • 424
  • 20
  • 0

Evropa se suočava sa manjkom radne snage u poljoprivrednom sektoru. Prema izveštaju Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) iz 2019., svakog meseca zatvara se oko 30 hiljada gadinstava širom Evrope. Broj zaposlenih u agraru kontinuirano se smanjuje već nekoliko decenija. U poslednjim godinama beleži se ozbiljan nedostatak radne snage.

Negativni trendovi ubrzo će se odraziti i na snabdevenost kvalitetnom hranom. Uvoz radnika iz slabije razvijenih zemlja neće još dugo davati pozitivne rezultate. Na koji načini učiniti poljoprivredu atraktivnijom za lokalno, mlado stanovništvo? Pol Haris svojim istraživanjem izvukao je sedam koraka.

1. Radni sati

Neretko, u poljoprivredi se očekuju dugi radni sati sa vrlo malo slobodnog vremena. U poređenju sa ostalim industrijama, zaposleni u poljoprivredi imaju vrlo malo vremena za sopstveno usavršavanje ili pak za porodicu. Mladim ljudima važno je da imaju fleksibilnost na poslu. Karakteristike poljoprivrednih poslova su variranja obima rada tokom godine. Ponekad se radi 14 i više radnih sati dnevno, a ponekad će zaposleni biti slobodni nedeljama.

Pol predlaže reorganizaciju obima poslova u poljoprivrednim firmama, investiranje u edukaciju radnika i u automatizaciju radnih operacija. Takođe, predlaže uvođenje razumnog radnog vremena tokom čitave godine. 

2. Radni uslovi

Poslodavci u agrarnom sektoru takmiče se za radnu snagu sa ostalim industrijama. Stoga, poljoprivredna preduzeća trebala bi da ponude sigurna i prijatna mesta za rad, obezbediti radnicima potrebnu radnu opremu i alat. Ako za to postoje uslovi, atraktivno bi bilo da ponude benefite poput službenog telefona, kompjutera, prevoznog sredstva ili edukacija. U mnogim drugim industrijama rada to su standardi koje onaj koji traži posao, prihvata.

3. Usavršavanje znanja i veština

Poljoprivreda se neprestano menja. Izazovi stavljeni pred agrarom su brojniji nego ikad pre. Nivo formalnog poljoprivrednog obrazovanja veoma varira između država. Uglavnom poljoprivredom se bavi manje obrazovani sloj stanovništva. Iako mnogi ne poseduju formalno znanje, poljoprivrednici su bogati onim neformalnim.

Haris sugeriše kontinuirano ulaganje u obogaćivanje znanja jer agrarni sektor nije isti kao pre deset godina. A u sledećih pet, biće potrebna nova znanja. Na primer, korišćenje modernih tehnologija traži usko specijalizovane veštine.

4. Upravljanje i vođenje ljudi

Uglavnom velike količine novca ulažu se u mašine, zemlju i životinje dok se vrlo malo ulaže u upravljanje timom ljudi i liderske veštine.

Ako poslodavac želi da zadrži osoblje, mora da radi na upravljačkim i liderskim veštinama. U ovom koraku Pol tvrdi kako je za poslodavce potrebno da pohađaju razne kurseve, programe, radionice kako bi izgradili sposobnosti efikasnijeg upravljanja ljudima u svojim organizacijama. Pored toga, potrebno je raditi sa radnicima i za njih organizovati razna društvena događanja. Tako se postiže bolja integracija tima unutar fimre i prepoznaju se slabosti i snage svakog zaposlenog.

5. Komunikacija

Jedan od razloga zašto zaposleni odlaze iz organizacija je nedostatak komunikacije. To se posebno može primetiti u poljoprivredi. Neretko dolazi do agresivnog ponašanja i korišćenja laži između poslodavaca i radnika. U tom slučaju organizacija ne ostvaruje rast.

Kako bi se poboljšala komunikacija potrebno je da se pohađaju edukacije o komunikacionim veštinama. Kvalitetan odnos između zaposlenog i poslodavca može da bude jedino stabilan kroz dobru komunikaciju, navodi on.

6. Balans u životu

Unazad nekoliko godina radnika je bilo na pretek. Nije se mnogo ulagalo u njihov kvalitet života. Normalno je bilo davati otkaze onima koji prave male greške i zameniti ih novim. U poslednje vreme radnici imaju mogućnosti da idu gde im je bolje. Uglavnom idu kod onih organizacija koje nude bolje uslove rada. Bilo to na domaćem tržištu ili u inostranstvu.

Jedan od važnijih faktora o kom se govori kod zaposlenja je balans privatnog i poslovnog života. U poljoprivredi je to vrlo teško organizovati na način kako bi obe strane bili zadovoljne. Kad su radnici na poslu potrebno im je osigurati osećaj važnosti i pripadnosti organizaciji. Vizija organizacije trebala bi da bude oslonac oko kog se sve druge aktivnosti organizuju. Razumevanjem i prihvatanjem vizije, radnici dobijaju osećaj pripadnosti i tada se trude da doprinesu rastu i razvoju posla. Ako se to može postići, vreme provedeno u radu smatraće se kao utrošeno za boljitak njih samih, ali i organizacije. Navedenim se pospešuje balans života uprkos dugim radnim satima kroz neke periode u godini, tvrdi Pol. 

7. Promena paradigme o poljoprivredi

U većini zemlja poljoprivreda se smatra kao neatraktivna industrija. Nije moguće pobeći od društvenih pritisaka koji su nametnuti kroz poslednje godine. U svom izveštaju, navodi kako promene životnih navika i izbora moraju biti prioritet u ruralnim sredinama. Važno je uzeti u obzir dostupnu tehnologiju kako bi se promovisao način proizvodnje hrane. 

Potrošač želi da zna odakle njegova hrana dolazi i kako je i na koji način proizvedena. S druge strane, sve što je aktivno na društvenim mrežama, vidljivo na mreži i "pripremljeno za diskusiju“ nije samo odgovornost industrijskih tela već je odgovornost svih koji se bave poljoprivredom. Društvene mreže danas su središte zbivanja gde se okrivljuje agrar za štetne uticaje na okolinu i nebrigu za životinje. Zaključno, proizvođači hrane moraju da rade u cilju promene paradigme o poljoprivredi. Tada će i sektor biti poželjniji među mladima.


Tagovi

Zapošljavanje Mladi Poljoprivreda Znanje Paradigma


Autor

Vladimir Miloš

Više [+]

Vladimir Miloš je magistar ekonomije sa specijalizacijom u poljoprivredi. Studirao i radio u Kraljevini Holandiji, radio na mnogim međunarodnim projektima, dobitnik dve dekanske nagrade, svojevremeno urednik studentskog časopisa "Plug". Poruka: Rizikuj! - Ako pobediš bićeš srećan, a ako ne pobediš bićeš mudriji.