Pretraživanje tekstova
Maksimalna količina semenske pšenice koja se daje u razmenu jednom poljoprivrednom gazdinstvu je 20 tona, dok za ovlašćene skladištare, zemljoradničke zadruge i druga pravna lica ta maksimalna količina iznosi 500 tona.
Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine dalo je saglasnost na predlog Republičke direkcije za robne rezerve o naturalnoj razmeni semenske pšenice za merkantilnu, iz roda 2016. i 2017. godine.
Cilj podnetog predloga je pomoć poljoprivrednim proizvođačima uoči jesenje setve sertifikovanog semena ozime pšenice, domaćih sorti. Pravo na razmenu imaju fizička lica koja su nosioci aktivnog poljoprivrednog gazdinstva, ovlašćeni skladištari Republičke direkcije za robne rezerve, kao i zemljoradničke zadruge i pravna lica koja su registrovana kao lica čija je pretežna delatnost gajenje žita.
Maksimalna količina semenske pšenice koja se daje u razmenu jednom poljoprivrednom gazdinstvu je 20 tona, dok za ovlašćene skladištare, zemljoradničke zadruge i druga pravna lica ta maksimalna količina iznosi 500 tona. Predloženi paritet za rod iz 2016. godine je 1 kg semenske pšenice za 1,8 kg merkantilne, dok je za rod 2017. godine predložen paritet 1 kg semenske za 2 kg merkantilne pšenice.
Foto: bigstockphoto.com/budabar
Izvori
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srbije
Autorka
Verica Matić
Više [+]
Verica je administrator Agroklub portala. Diplomirani je menadžer u turizmu - master, a "zalutala" je i pronašla se u poljoprivrednim vodama. Veruje u tradicionalne vrednosti i digitalne trendove.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
🌿 Predavanje o klimatski pametnom upravljanju travnjacima U okviru EU Erasmus+ projekta „Climate-Smart Steps in Grassland Management and Improvement – SMART STEP“, (csmartstep ) na oglednom dobru „Radmilovac“ Poljoprivrednog fakulteta Univ... Više [+]
🌿 Predavanje o klimatski pametnom upravljanju travnjacima
U okviru EU Erasmus+ projekta „Climate-Smart Steps in Grassland Management and Improvement – SMART STEP“, (csmartstep ) na oglednom dobru „Radmilovac“ Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Beogradu održano je predavanje studentima treće godine studija na temu:
„Analiza trenutnog stanja i sistema upravljanja travnjacima u Srbiji“
Tokom predavanja predstavljen je značaj travnatih ekosistema za:
🐄 razvoj stočarske proizvodnje
🌱 očuvanje biodiverziteta
🌍 održivo upravljanje prirodnim resursima
🌾 proizvodnju kvalitetne stočne hrane
Posebna pažnja posvećena je degradaciji travnjaka, nedovoljnoj iskorišćenosti pašnjaka, kao i savremenim merama upravljanja ispašom, đubrenjem i obnovom travnjaka u uslovima sve izraženijih klimatskih promena.
Edukacija budućih stručnjaka predstavlja važan korak ka održivijem upravljanju travnjacima i jačanju otpornosti stočarske proizvodnje na klimatske izazove. 🌿