Pored poljoprivrede, najviše ilegalaca je u turizmu, ugostiteljstvu i građevinarstvu u kojem, procene su NALED-ovih analiza, 37 odsto angažovanih nije upisano u legalne tokove rada.
Broj zatečenih u radu na "crno" smanjuje se iz godine u godinu - za prva tri meseca 2021. inspektori rada zatekli su četvrtinu radnika manje u takvim angažmanima u odnosu na isti period lane, kada ih je bilo skoro 1.590.
Ipak, analize pokazuju da je u Srbiji i dalje od ukupnog broja zaposlenih svaki peti radnik ilegalno angažovan. Pored poljoprivrede, najviše ilegalaca je u turizmu, ugostiteljstvu i građevinarstvu u kojem, procene su NALED-ovih analiza, 37 odsto angažovanih nije upisano u legalne tokove rada, dok svaki treći radnik samo povremeno ima posla, piše Politika.
Kako dalje istražuje NALED, tokom prve dve godine, putem portala ili mobilne aplikacije angažovano je ukupno 44.300 radnika i za njih su plaćeni porezi i doprinosi u iznosu od skoro 590 miliona dinara. Više od 14.000 bili su mladi od 18 do 30, slede lica od 46 do 60 godina (11.800) i radnici između 31 i 45 (9.800). Kako je reforma uvela u legalne tokove više od 60 odsto sezonskih radnika u poljoprivredi, Vlada Srbije je vođena ovim rezultatom, pokrenula proširenje sistema na određene poslove u drugim sektorima koji imaju jasan povremeni ili sezonski karakter.
Zakonom o pojednostavljenom radnom angažovanu na sezonskim poslovima u određenim delatnostima donet 2018. poslodavac može da angažuje sezonske radnike najviše 180 dana u toku kalendarske godine, računajući kalendarske dane od prve prijave sezonskih radnika putem Portala Poreske uprave do poslednje odjave sezonskih radnika sa tog portala, pri čemu se dani u kojima nije bilo angažovanja sezonskih radnika ne broje.
Detaljnije o Zakonu o sezonskim radnicima možete pročitati ispod teksta
Poslodavac može da angažuje istog sezonskog radnika najviše 120 radnih dana u kalendarskoj godini. Takođe, poslodavac koji angažuje lice na sezonskim poslovima u smislu ovog zakona može da radno angažuje isto lice po osnovu ugovora o privremenim i povremenim poslovima u skladu sa zakonom kojim se uređuje rad, s tim da ukupan broj radnih dana po oba osnova ne može da iznosi više od 120 radnih dana u kalendarskoj godini.
Kao i u poljoprivredi, i kod novih delatnosti poslodavac će o uslovima rada informisati radnike i elektronski, pisanim putem, preko portala Poreske uprave.
Za dane rada, angažovani će steći pravo na penzijsko osiguranje i osiguranje u slučaju povrede na radu, a neće gubiti pravo na socijalnu pomoć ili naknadu u slučaju nezaposlenosti ukoliko su korisnici.
Dokumenti
Tagovi
Autorka