Pretraživanje tekstova
Srbija beleži nisu produktivnost u poljoprivredi i nisku potrošnju hrane, na koju, ipak, odlazi najviše novca.
Srbija je siromašna poljoprivredna zemlja, a niska je i produktivnost. Srpski seljak tako nahrani 15 ljudi, dok Nemac nahrani 152, Francuz 77, Austrijanac 56, a Slovenac 25.
Potrošnja hrane na godišnjem nivou je ispod evropskog proseka, a to se posebno odnosi na meso, piše Blic.
| Namirnica | Srbija | EU |
| Svinjsko meso | 15,4 kg | 32 kg |
| Junetina | 4,4 kg | 15 kg |
| Živinsko meso | 17,3 kg | 21,6 kg |
| Mleko | 56 litara | 100 litara |
| Puter | 200 g | 4 - 5 kg |
Ipak, na hranu odlazi najviše novca - čak 42,9% prihoda.
"Srpska poljoprivreda je za poslednje tri decenije imala stopu rasta od 0,45%, a od 2000. godine 0,6%. Poslednja Strategija za razvoj poljoprivrede, usvojena 2014. godine, predviđa rast od oko devet odsto godišnje. Strašna je činjenica da smo već u prvoj godini njene primene registrovali pad poljoprivredne proizvodnje za osam odsto", rekao je član Akademijskog odbora za selo SANU Branislav Gulan.
Foto: Olearys / Flickr
Izvori
Autorka
Aleksandra Kekić
Više [+]
Urednik portala, diplomirani novinar i ljubitelj prirode. Omiljena izreka: Ko sme taj može, ko ne zna za strah, taj ide napred.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
🌱 Klimatski pametno upravljanje travnjacima za održivu budućnost poljoprivrede Dr Violeta Mandić, naučni savetnik Instituta za stočarstvo, održala je još jedno stručno predavanje, ovoga puta zaposlenima i saradnicima Agencije za ruralni ra... Više [+]
🌱 Klimatski pametno upravljanje travnjacima za održivu budućnost poljoprivrede
Dr Violeta Mandić, naučni savetnik Instituta za stočarstvo, održala je još jedno stručno predavanje, ovoga puta zaposlenima i saradnicima Agencije za ruralni razvoj opštine Inđija.
U fokusu su bili značaj poluprirodnih travnjaka za održivu poljoprivrednu proizvodnju, očuvanje biodiverziteta i ublažavanje posledica klimatskih promena, kao i savremene prakse koje doprinose očuvanju njihove produktivnosti. 🌾
Predstavljen je i međunarodni Erasmus+ projekat csmartstep (Smart Step – Climate-Smart Steps in Grassland Management), u kojem Institut za stočarstvo učestvuje kao partner. Projekat je usmeren na razvoj inovativnih obrazovnih sadržaja i jačanje kapaciteta stručnjaka za primenu održivih i klimatski odgovornih rešenja u upravljanju travnjacima.
🤝 Konstruktivna diskusija i razmena iskustava još jednom su potvrdile koliko su saradnja nauke i prakse, kontinuirana edukacija i prenos znanja važni za otporniju poljoprivredu i održivi razvoj ruralnih područja.
💬 Šta smatrate najvažnijim korakom ka održivijem upravljanju travnjacima?