Izvoz u prošloj godini vredan 3,2 milijarde dolara jeste najveći u ekonomskoj istoriji Srbije, ali je daleko od naših mogućnosti, procene su stručnjaka. U izvozu dominiraju voće i povrće, ali i u uvozu.
Izvoz u prošloj godini vredan 3,2 milijarde dolara jeste najveći u ekonomskoj istoriji Srbije, ali je daleko od naših mogućnosti, procene su stručnjaka. Veruje se da naša zemlja može da izvozi za 10 milijardi dolara (USD).
Ostvaren je rast od 11,9% (3.209,3 miliona USD) u odnosu na 2015. godinu, dok je uvoz za 10,7% (1.409,8 miliona USD) manji. Tako suficit ima rast za 39,7% i iznosi 1.799,5 miliona USD.
Kada je reč o izvozu, dominiraju voće i povrće sa 806,4 miliona USD, što je 5,4% učešća u ukupnom robnom izvozu. Tu su i žitarice i njihovi proizvodi u vrednosti od 699,9 miliona USD i sa učešćem od 4,7%.
Žarko Galetin iz Privredne komore Srbije smatra da bi Srbija za 10 godina mogla da zvozi najmanje milion tona pšenice svake godine, tri miliona tona kukuruza, 250.000 tona šećera i 100.000 tona ulja, prenosi Makroekonomija. Dodaje da bi vrednost izvoza voća i povrća mogla da bude oko 400 milina USD godišnje, žive stoke i mesa za 250 miliona USD, vina i žestokih pića za 50 miliona USD i duvana u vrednosti od oko 20 miliona USD.
Za ovaj rezultat, potrebna je revitalizacija proizvodnje i prilagođavanje potrebama malih i srednjih gazdinstava.
Grafikon 1: Najznačajniji proizvodi agrarnog porekla u izvozu, tokom 2016. godine uz vrednosti
Ponovo su najzastupljeniji voće i povrće sa vrednošću od 297,9 miliona USD. To je u ukupnom uvozu 1,5%. Suficit u razmeni iznosi 508,6 miliona USD.
Uvozimo i kafu, čaj, kakao i začine u vrednosti od 191,1 miliona USD, a učešće u ukupnom uvozu je 1%.
Karakteristično je da je naša zemlja od izvoznika poljoprivredne mehanizacije - postala njen uvoznik. Pre tri godine ostvaren je deficit od 123,38 milioan USD, koji se svake godine povećava.
Grafikon 2: Najznačajniji proizvodi agrarnog porekla u uvozu
Najznačajniji partneri poljoprivrede i prehrambene industrije Srbije su zemlje EU, zemlje zapadnog Balkana (CEFTA) potpisnice multilateralnog sporazuma o slobodnoj trgovini i tržište Ruske Federacije sa kojom Srbija ima bilateralni sporazum o liberalizaciji trgovine.
Ipak, sporazum sa Rusima nije dovoljno iskorišten. Razlog je oscilacija u proizvodnji, kao i kapaciteti naše prerađivačke industrije. Prošle godine stvarena je vrednost ukupne razmene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u visini od 334 miliona USD:
Foto: Pexels / Pixabay; Makroekonomija
Izvori
Tagovi
Autorka