Pretraživanje tekstova
Razlozi su finansijski problemi i socijalna izolacija na koju su trenutno poljoprivrednici osuđeni. Ovome se mora dodati sve veći pritisak radikalnih grupa ekologa zbog upotrebe pesticida, ali i drugih grupa koje ih napadaju zbog uzgoja stoke.
Francuski nacionalni institut za statistiku i ekonomske studije (Institut National de la Statistique et des Études Économiques-INSEE) objavio je brojke o dramatičnoj situaciji koja se događa poljoprivrednim proizvođačima i farmerima. Prema podacima ovoga Instituta, stopa samoubistava među tom populacijom u Francuskoj je 20% viša od stope ostatka stanovništva, a o čemu smo pre tačno dve godine na Agroklubu već pisali.
Razlozi su, kako navodi HortoInfo, finansijski problemi i socijalna izolacija na koju su trenutno poljoprivrednici osuđeni. Ovome se mora dodati sve veći pritisak radikalnih grupa ekologa zbog upotrebe pesticida, ali i drugih grupa koje ih napadaju zbog uzgoja stoke.
Prema službenim podacima Nacionalnog veća za ekonomsku analizu, 84% prihoda francuskih poljoprivrednih proizvođača dolazi od subvencija, kako od same francuske države, tako i od Evropske unije.
Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) omogućila je transformaciju francuskog proizvodnog sastava, ali kriza i promene ZPP-a koje se događaju u poslednje vreme, zajedno s globalizacijom i novim proizvodnim modelima, čine da francuski proizvođači trpe veliku socijalnu nevolju.
Ove je jeseni, tačnije, 25. septembra premijerno prikazan film "U ime zemlje" (Au nom de la terre) koji govori upravo o poljoprivrednoj krizi, a temelji se na stvarnim događajima želeći podići svest o problemima s kojima se susreću francuski poljoprivrednici.
Film prikazuje priču o Pjeru (Pierreu) koji se nakon određenog vremena iz Sjedinjenih Država vraća u Francusku. Nakon preuzimanja očeve farme u kojoj uvodi plan modernizacije plaćen kreditima, neko vreme živi srećno. Ipak, dolazi kriza i finansijski problemi, pada u depresiju te se odaje alkoholu.
Trejler filma pogledajte u videu ispod teksta.
Tagovi
Suicidi među poljoprivrednicima Statistika Kriza ZPP
Autorka
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.