Pretraživanje tekstova
Zahvaljujući sporazumima koje je sa predstavnicima Nemačke razvojne banke i Vlade Švajcarske potpisao ministar energetike Aleksandar Antić, 10 opština u Srbiji će dobiti toplane na biomasu, umesto dosadašnjih, koje su koristile fosilna goriva.
Ministar rudarstva i energetike u Aleksandar Antić potpisao je sa predstavnicima Nemačke razvojne banke i švajcarske Vlade sporazume o donacijama, kojima će biti omogućeno da toplane u 10 srpskih opština pređu sa fosilnih goriva na biomasu.
Kako piše na portalu Vlade Srbije, vrednost tog projekta je 27 miliona evra, pri čemu je 20 miliona obezbeđeno zajmom od Nemače razvojne banke (KfW) koja će pri tom dati grant za ovaj projekat u iznosu od dva miliona evra, dok će Vlada Švajcarske dati grant od pet miliona evra.
Ministar Antić je istakao da će zahvaljujući pomenutom projektu toplane u: Malom Zvorniku, Novoj Varoši, Novom Pazaru, Prijepolju, Bajinoj Bašti, Valjevu, Priboju, Kladovu, Majdanpeku i Bečeju, ubuduće umesto fosilnih goriva koristiti biomasu.
On je naglasio da će kredit koji je uzet za realizaciju projekta vraćati lokalne samouprave i to iz ušteda ostvarenih u procesu korišćenja biomase umesto fosilnih goriva, dodavši da je važno razvijati svest građana realizacijom sličnih projekata s ciljem unapređivanja našeg tržišta biomase.
Ambasador Nemačke u Beogradu Aksel Ditman podsteio je na to da je Nemačka od 2000. godine do danas u oblast obnovljivih izvora energije u Srbiji usmerila 850 miliona evra. On je naglasio da je projekat o prelasku toplana na biomasu važan zbog smanjenja emisije ugljen-dioksida i zaštite životne sredine, ali i otvaranja novih radnih mesta u opštinama gde se proizvodi biomasa.
Ambasador Švajcarske u Srbiji Filip Ge rekao je da će ta država nastaviti da podržava slične projekte u našoj zemlji i ostati posvećena razvojnoj pomoći Srbiji. Ge je dodao da se trenutno razmatra povećanje novčane pomoći našoj zemlji u naredne ćetiri godine.
Foto: tchara / Big Stock
Izvori
Tagovi
Biomasa Energetika Toplane Ministarstvo energetike Aleksandar Antić Nemačka Nemačka razvojna banka Švajcarska Filip Ge Aksel Ditman
Autor
Više [+]
Marinko je profesor književnosti s višegodišnjim novinarskim iskustvom u elektronskim medijima. Naročito je zainteresovan za teme i zbivanja u agraru, a zamenik je urednika na Agroklubu.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.