Pretraživanje tekstova
Ukrajina je zatražila od Turske da zaustavi teretni brod pod ruskom zastavom Žibek Žoli koji prevozi žitarice iz luke Berđansk pod ruskom okupacijom.
Turska je zadržala ruski teretni brod koji je navodno prevozio ukrajinske žitarice, rekao je 3. jula kijevski predstavnik u Turskoj Vasilj Bodnar, navodi APK Inform
"Imamo punu saradnju. Brod trenutno stoji na ulazu u luku. Sastanak istražnih tela odlučiće o njegovoj sudbini. Naš je zahtev prosleđen i nadamo se da će imovina biti zaplenjena, a svi koji su uključeni procesuirani", rekao je predstavnik.
Ranije je Ukrajina zatražila od Turske da zaustavi teretni brod pod ruskom zastavom Žibek Žoli koji prevozi žitarice iz luke Berđansk pod ruskom okupacijom.
U pismu od 30. juna upućenom turskom ministarstvu pravde, ukrajinsko državno tužilaštvo je navelo da je Žibek Žoli bio umešan u "ilegalni izvoz ukrajinskih žitarica" iz Berđanska i krenuo u Karasu u Turskoj, sa 7 hiljada tona tereta.
U firmi KTZ Express sa centralom u Kazahstanu potvrdili su da je navedeni brod u njihovom vlasništvu, ali su istaknuli da ga je u najam uzela ruska firma Green Line, koja nije označena nikakvim sankcijama.
Istovremeno, Ukrajina, EU, SAD i druge zapadne države smišljaju načine kako osloboditi ukrajinske žitarice koje su se pre ruske invazije, u obimu od 90 odsto, izvozile preko morskih luka. Reč je od četiri do pet miliona tona takve robe svakog meseca. Bliski istok i afričke zemlje bili su glavni kupci.
Sada su u igri druge rute kao što je izvoz železnicom, kamionima i rečnim lukama, a sve kako bi se omogućilo da pošiljke dođu do morskih luka evropskih zemalja, a onda idu do krajnjih odredišta, navodi Euractiv.
Trenutno se najviše izvozi u luke Rumunije i Poljske, a potencijalna ruta također uključuje izvoz železnicom i kamionima u talijanske, hrvatske, slovenske, holandske i belgijske morske luke.
Kada je reč o železnici, postoji više problema. Uz različite mere granične kontrole i opštu nespremnost za ovako velike količine, postoji i razlika u širini koloseka ukrajinskih i železnica zemalja EU pa roba svaki put na granici mora biti prebačena iz jednog voza u drugi.
Druga opcija je Belorusija koja zahvaljujući sovjetskoj prošlosti ima istu širinu pruga, ali kako znamo, ona je pod sankcijama koje EU još uvek ne planira ukinuti u zamenu za novu izvoznu rutu.
Nova žetva je krenula, a u ukrajinskim je skladištima i dalje ogromna količina žitarica, oko 20 miliona tona što ima znatan uticaj i na globalnu prehrambenu sigurnost, ali i na nikad neizvesnije stanje na tržištu.
Autorka
Više [+]
Agrarna novinarka s dugogodišnjim iskustvom u lokalnim i specijalizovanim medijima te projektima zajednice. Vrtlarica, aktivistkinja i ljubiteljica prirode i životinja.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
🌱 Klimatski pametno upravljanje travnjacima za održivu budućnost poljoprivrede Dr Violeta Mandić, naučni savetnik Instituta za stočarstvo, održala je još jedno stručno predavanje, ovoga puta zaposlenima i saradnicima Agencije za ruralni ra... Više [+]
🌱 Klimatski pametno upravljanje travnjacima za održivu budućnost poljoprivrede
Dr Violeta Mandić, naučni savetnik Instituta za stočarstvo, održala je još jedno stručno predavanje, ovoga puta zaposlenima i saradnicima Agencije za ruralni razvoj opštine Inđija.
U fokusu su bili značaj poluprirodnih travnjaka za održivu poljoprivrednu proizvodnju, očuvanje biodiverziteta i ublažavanje posledica klimatskih promena, kao i savremene prakse koje doprinose očuvanju njihove produktivnosti. 🌾
Predstavljen je i međunarodni Erasmus+ projekat csmartstep (Smart Step – Climate-Smart Steps in Grassland Management), u kojem Institut za stočarstvo učestvuje kao partner. Projekat je usmeren na razvoj inovativnih obrazovnih sadržaja i jačanje kapaciteta stručnjaka za primenu održivih i klimatski odgovornih rešenja u upravljanju travnjacima.
🤝 Konstruktivna diskusija i razmena iskustava još jednom su potvrdile koliko su saradnja nauke i prakse, kontinuirana edukacija i prenos znanja važni za otporniju poljoprivredu i održivi razvoj ruralnih područja.
💬 Šta smatrate najvažnijim korakom ka održivijem upravljanju travnjacima?