Pretraživanje tekstova
Procena je da se u Evropskoj uniji baci 89 miliona tona hrane, odnosno 180 kilograma po stanovniku, godišnje. To je količina mnogo veća od one koja je potrebna kako bi se nahranilo 55 miliona siromašnih na ovoj teritoriji.
Procena je da se u Evropskoj uniji baci 89 miliona tona hrane, odnosno 180 kilograma po stanovniku, godišnje. To je količina mnogo veća od one koja je potrebna kako bi se nahranilo 55 miliona siromašnih na ovoj teritoriji. Zbog toga je Evropski parlament izglasao četiri direktive u vezi sa upravljanjem otpadom.
Kako navodi Euroactiv, kampanja za smanjenje bacanja hrane ima za cilj da se ovaj otpad prepolovi do 2030. godine. Pjotr Barčak (Piotr Barczak), stručnjak za upravljanje otpadom u Evropskom birou za ekologiju (EEB), napomenuo je da se radi o "jednoj od najvećih evropskih ekoloških i humanitarnih kriza".
Evropski parlament smatra da bi Komisija trebalo da razmotri mogućnost da ovi ciljevi postanu pravno obavezujući do 2020. godine.
Deo recikliranog otpada trebalo bi da poraste sa današnjih 44% na 70%, a bacanje na deponije će biti ograničeno sa 5%. Cilj je i 80% reciklirane ambalaže, odnosno 50% komunalnog otpada koji bi bio recikliran ili kompostiran.
Foto: janeb13 / Pixabay
Izvori
Autorka
Aleksandra Kekić
Više [+]
Urednik portala, diplomirani novinar i ljubitelj prirode. Omiljena izreka: Ko sme taj može, ko ne zna za strah, taj ide napred.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
🌱 Klimatski pametno upravljanje travnjacima za održivu budućnost poljoprivrede Dr Violeta Mandić, naučni savetnik Instituta za stočarstvo, održala je još jedno stručno predavanje, ovoga puta zaposlenima i saradnicima Agencije za ruralni ra... Više [+]
🌱 Klimatski pametno upravljanje travnjacima za održivu budućnost poljoprivrede
Dr Violeta Mandić, naučni savetnik Instituta za stočarstvo, održala je još jedno stručno predavanje, ovoga puta zaposlenima i saradnicima Agencije za ruralni razvoj opštine Inđija.
U fokusu su bili značaj poluprirodnih travnjaka za održivu poljoprivrednu proizvodnju, očuvanje biodiverziteta i ublažavanje posledica klimatskih promena, kao i savremene prakse koje doprinose očuvanju njihove produktivnosti. 🌾
Predstavljen je i međunarodni Erasmus+ projekat csmartstep (Smart Step – Climate-Smart Steps in Grassland Management), u kojem Institut za stočarstvo učestvuje kao partner. Projekat je usmeren na razvoj inovativnih obrazovnih sadržaja i jačanje kapaciteta stručnjaka za primenu održivih i klimatski odgovornih rešenja u upravljanju travnjacima.
🤝 Konstruktivna diskusija i razmena iskustava još jednom su potvrdile koliko su saradnja nauke i prakse, kontinuirana edukacija i prenos znanja važni za otporniju poljoprivredu i održivi razvoj ruralnih područja.
💬 Šta smatrate najvažnijim korakom ka održivijem upravljanju travnjacima?