Pretraživanje tekstova
Nedostatak đubriva, rastuće cene energije i klimatske promene mogle bi dovesti do dramatičnog pada poljoprivredne proizvodnje u EU. Rešenje je u novim genomskim tehnikama i novim sortama?
Ministri poljoprivrede EU podstiču Evropsku komisiju da ublaži pravila o novim genomskim tehnikama (NGT), a kao razlog navode potrebu jačanja sektora koji se suočava sa sve obimnijim klimatskim promenama, sušama i gubicima prinosa, izveštava Euractiv.
"Moramo samo da izmenimo naš stari zakonodavni okvir koji reguliše moderne tehnike gajenja“, rekao je češki ministar poljoprivrede Zdenek Nekula.
Brojne naučne metode, koje opisuje izraz nove genomske tehnike NGT ili nove tehnike oplemenjivanja biljaka NBT, koriste se za izmenu genoma s ciljem genetskog inženjeringa određenih osobina biljaka, kao što je tolerancija na sušu.
Organizmi dobiveni novim tehnikama oplemenjivanja biljaka kategorizovani su kao genetski modifikovani (GMO) prema presudi suda EU iz 2018. godine. To znači da spadaju pod Direktivu EU o GMO.
Nekula je zabrinut da bi nedostatak đubriva, u kombinaciji s rastućim cenama energije i klimatskim promenama, mogao dovesti do dramatičnog pada poljoprivredne proizvodnje u EU.
"Moramo podržati nove genomske tehnike i uzgajati nove sorte", poručio je.
Svoju podršku su iskazali ministri poljoprivrede iz Švedske, Litvanije, Holandije, Malte, Irske, Italije, Mađarske, Rumunije i Belgije, ali su druge države zauzele oprezniji pristup.
"Potrebna su nam brza rešenja za nove genetske tehnike. Po svim pitanjima, poljoprivrednici će ostati konstruktivni partneri kako bi osigurali sigurnost hrane i klimatsku neutralnost", rekla je predsednica COPA-e Kristin Lambert.
Grupe za zelene kampanje su veoma kritične prema ovoj tehnologiji, upozoravajući na njihov potencijalni uticaj na zdravlje i životnu sredinu, kao i na koncentraciju moći na samo nekolicinu igrača u industriji.
Izvršna vlast EU trenutno preispituje pravila EU, a predstavljanje zakonskog predloga očekuje se u drugom kvartalu 2023. godine.
Evropski komesar za poljoprivredu Januš Vojčehovski za sada se uzdržao od pružanja podrške takvom potezu. Rekao je da Komisija ovom pitanju pristupa s oprezom.
"Genomika pruža mogućnosti, ali sve mora biti zasnovano na naučnim dokazima i čvrstim analizama u vezi sa javnim zdravljem, životnom sredinom i ekonomskom interesu naših farmera", poručio je.
Tagovi
Evropska komisija Nove genomske tehnike GMO NGT NBT
Autorka
Više [+]
Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrtarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.