Uštedite na đubrenju - uradite prvo analizu zemljišta

Agrohemijska analiza zemljišta jedna je od osnovnih metoda za procenu njegovog proizvodnog potencijala i pravilnog planiranja biljne proizvodnje koja ima za cilj utvrđivanje sadržaja i dostupnost hranljivih elemenata, pH vrednosti zemljišta, sadržaja humusa, karbonata i drugih parametara značajnih za rast i razvoj biljaka.

Jedan od najznačajnijih parametara je pH vrednost

Prema rečima savetodavca za organsku proizvodnju Miloša Nikolića iz PSSS Knjaževac, dobijeni rezultati agrohemijske analize su, zapravo, osnova za donošenje odluka o đubrenju, izboru useva i primeni adekvatnih agrotehničkih mera.

"Jedan od najznačajnijih parametara analize je pH vrednost zemljišta, jer ima direktan uticaj na rast i razviće biljaka, aktivnost mikroorganizama kao i na usvajanje hranljivih elemenata. U zavisnosti od njene vrednosti, pojedini elementi mogu biti lako pristupačni biljkama, dok drugi mogu preći u oblike koji se teže usvajaju", kaže Nikolić na početku razgovora.

Kako dalje ističe, poznavanje pH vrednosti omogućava pravilan izbor mera za korekciju reakcije zemljišta, kao što su kalcifikacija kiselih zemljišta ili primena odgovarajućih đubriva. Između ostalog, analizom se utvrđuje i sadržaj osnovnih makroelemenata, azota, fosfora i kalijuma.

"Na osnovu rezultata moguće je odrediti potrebe biljaka za mineralnim đubrivima i izbeći njihovu prekomernu primenu koja dovodi do pojave toksičnosti kod biljaka i životne sredine. Naročito je štetno ispiranje nitrata i drugih jedinjenja u površinske i podzemne vode", pojašnjava savetodavac i dodaje da se prekomernim đubrenjem nepotrebno povećavaju ukupni troškovi proizvodnje.

Sada je idealan period za analizu zemljišta - uzmite uzorak pre novog đubrenja!

Ipak, kaže on, poseban značaj ima određivanje sadržaja humusa koji je ujedno i pokazatelj plodnosti i kvaliteta zemljišta.

"Nedostatak humusa se reguliše dodavanjem organskog i mikrobiološkog đubriva, ali i primenom određenih agrotehničkih mera. Organska materija doprinosi boljoj strukturi zemljišta, povećava kapacitet zadržavanja vode i hraniva i povoljno utiče na biološku aktivnost zemljišta."

Kako se tačno uzima uzorak?

Kada je reč o uzorkovanju zemljišta, ono se, dodaje on, sprovodi u periodu mirovanja vegetacije ili nakon žetve ili berbe, obavezno pre unošenja đubriva. Tom prilikom se od alata koristi sonda ili najčešće ašov.

"Zemljišta pod ratarskim ili povrtarskim kulturama uzorkuju se na dubini od 0 do 30 centimetara, dok se uzorkovanje pod voćnjacima i vinogradima vrši na dve dubine i to, od 0 do 30 i od 30 do 60 centimetara", navodi Nikolić.

Uzorci se, kaže, obično uzimaju nasumično po dijagonali ili po cik-cak rasporedu. Uzima se više uzoraka koji se potom mešaju u jedinstveni, ujednačeni uzorak mase oko 1.000 grama i kao takav pakuje i šalje u referentnu laboratoriju na analizu.

"Poljoprivredne savetodavne i stručne službe u Srbiji u dogovoru sa proizvođačima vrše uzorkovanje zemljišta. Proizvođač ima pravo na četiri besplatna uzorka samo ukoliko ima registrovano poljoprivredno gazdinstvo."

Prvo konsultacija sa savetodavcem

Kako dodaje, preporuka je, najpre napraviti dogovor sa savetodavcem, a onda popuniti zahtev za kontrolu zemljišta.

"Redovno ispitivanje zemljišta omogućava pravovremeno uočavanje promena njegovih osobina, adekvatno upravljanje hranivima, ali i očuvanje plodnosti", zaključuje savetodavac.

Dodajte agroklub.rs u omiljeni Google izvor