Pretraživanje tekstova
Države članice imaju rok do 1. januara 2022. da dostave svoje nacrte strateških planova, nakon čega će Komisija započeti proces evaluacije tih planova i davanja povratnih informacija.
Na jučerašnjoj sednici Veće Evropske unije službeno je usvojilo Zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP) za razdoblje od 2023. do 2027. Kako su saopštili, novo zakonodavstvo gradi put za pravedniju, zeleniju i više utemeljenu politiku koja nastoji da osigura održivu budućnost za evropske poljoprivrednika.
Takođe, cilj joj je da pruži podršku manjim poljoprivrednim gazdinstvima i omogući veću fleksibilnost državama članicama u prilagođavanju mera lokalnim uslovima.
"Nakon više od tri godine napornog rada konačno smo stigli do cilja", izjavio je slovenski ministar poljoprivrede Jože Podgoršek. Dodao je da novi ZPP označava prekretnicu u poljoprivrednoj politici EU-a, predstavljajući teren za pravedniju i održiviju budućnost poljoprivrednika.
Proces reforme ZPP-a počeo je 2018. kad je Komisija objavila svoj početni predlog. U oktobru 2020. Veće i Evropski parlament usvojili su svoja pregovaračka stajališta, čime su započeli devetomesečni pregovori koji su kulminirali političkim sporazumom postignutim u junu 2021.
Ključno obeležje nove politike je uvođenje strateških planova na nivou država članica, omogućavajući nacionalnim vladama da prilagode odredbe ZPP-a potrebama svojih poljoprivrednih zajednica u saradnji sa lokalnim vlastima i relevantnim deonicima, navodi Veće u saopštenju.
Prema njima, politika je ekološki najambicioznija do sada, sa četvrtinom direktnih plaćanja rezervisana za postupke zelene poljoprivrede. Štaviše, to je prva ZPP koja uključuje socijalnu dimenziju usmerenu na garantovanje odgovarajućih uslova zapošljavanja za poljoprivrednike.
Usvojena reforma ZPP-a: Na šta EU poljoprivrednici mogu da računaju?
Tri uredbe koje čine reformski paket ZPP-a potpisaće Veće i Parlament pa ih objaviti u Službenom listu. Države članice imaju rok do 1. januara 2022. dostaviti svoje nacrte strateških planova, nakon čega će Komisija započeti proces evaluacije tih planova i davanja povratnih informacija.
Novi ZPP stupiće na snagu 2023. i primenjivaće se do 2027. godine.
Tagovi
Autorka
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.