Pretraživanje tekstova
Ukrupnjavanje poseda, koje paorima donosi ogromne uštede prilikom obrade zemlje, Vrščani su već obavili na više od pola obradivih površina na svojoj teritoriji.
Grad Vršac apsolutni je lider u postupku komasacije poljoprivrednog zemljišta u Srbiji, o čemu najbolje govore podaci da je samo u poslednje tri godine ova lokalna samouprava je na taj način uredila 15.117 hektara i to u tri katastarske opštine - Uljma, Vlajkovac i Izbište, pišu Večernje novosti.
Slobodan Jovanov, član Gradskog veća za poljoprivredu, predočio je da je prosečna veličina parcela bila 0,47 hektara, a da je sada, posle komasacije, uvećana za čak pet puta i iznosi 2,35 hektara. Ukupan broj parcela smanjen je sa 19.000 na 6.500, a u procesu komasacije učestvovalo je 5.500 ljudi.
Vrščani su ovaj zahtevan posao započeli još 2008. godine. Ukrupnjavanje poseda, koje paorima donosi ogromne uštede prilikom obrade zemlje, već su obavili na više od pola obradivih površina na svojoj teritoriji - od ukupno 65.000 hektara oranica komasacija je završena na 34.500 hektara.
Kako je pojašnjeno na sajtu Uprave za poljoprivredno zemljište, u decembru 2019. godine formirana je radna grupa koja radi se na izradi novog Zakona o komasaciji. Novi koncept će se oslanjati na razvoj digitalizacije u državnoj upravi i koristiti sve moguće resurse za digitalnu razmenu podataka iz svih raspoloživih izvora i između svih institucija koje učestvuju u procesu komasacije kako bi se cela procedura učinila bržom i efikasnijom.
Digitalna poljoprivreda sprečava trostruke gubitke u proizvodnji
Upravo, korišćenjem novih tehnologija, informacionih sistema i geoprostornih portala (poput portala Geosrbija.rs) omogućiće se brz i transparentan pristup podacima u postupku komasacije svim učesnicima u postupku. Uz pomoć ovih tehnologija planirano je i uvođenje elektronskog izlaganja na javni uvid i to na način koji će omogućiti svim vlasnicima zemljišta na teritoriji na kojoj se sprovodi komasacija da učestvuju u javnom uvidu i da izlože svoje komentare i primedbe bez potrebe da se fizički pojavljuju i bez obzira na to gde se nalazili.
Tagovi
Komasacija Vršac Nove tehnologije Digitalizacija Slobodan Jovanov
Autorka
Više [+]
Diplomirani novinar specijalizovan za agro novinarstvo. U poslu i životu vodi se Ničeovom formulom sreće: jedno "da", jedno "ne", jedna prava linija, jedan cilj...
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.