Zaplena ilegalnih veterinarskih proizvoda u Mađarskoj je skrenula pažnju na crno tržište čija vrednost iznosi do dve milijarde dolara.
Veliki problem u veterinarskoj praksi je korišćenje neodobrenih, isteklih ili krivotvorenih lekova. Često se ilegalno uvoze i prodaju na crnom tržištu.
Najnoviji primer trgovanja ovakvim proizvodima desio se u Mađarskoj gde su pripadnici Nacionalne poreske i carinske uprave zaplenili veterinarske proizvode u vrednosti od skoro osam miliona forinti što je gotovo 20.000 evra. Zaplena se odigrala na autoputu M5 (povezuje Budimpeštu sa jugoistočnim delovima zemlje do granice sa Srbijom, op.ur.) tokom pregleda rumunskog kamiona koji je prema deklaraciji prevozio proizvode od aluminijuma.
U neoznačenim paketima je pronađeno 117 litara raznih veterinarskih preparata za koje vozač nije mogao da prikaže nikakve dokumente. Ovlašćeni veterinar je robu označio kao visoko rizičnu i naložio njeno uništenje, piše Hirado.hu.
U Evropskoj uniji se od 28. januara 2022. godine primenjuje Uredba o veterinarskim medicinskim proizvodima. Ona se ogleda u merama kao što je uvođenje novih baza podataka širom EU. Namenjena je da svima služi kao jedinstveni izvor informacija o svim odobrenim veterinarskim lekovima i njihovoj dostupnosti, bez obzira na proces odobrenja za stavljanje u promet, kao i o njihovoj dostupnosti u državama članicama.
Da bi lek mogao da se legalno prodaje i upotrebljava, moraju ga odobriti nacionalne vlasti. Međutim, mnogobrojni stočari, pčelari i vlasnici kućnih ljubimaca će se pre ili kasnije susresti sa preparatom koji ne deluje ili čak ima neželjene posledice. To doprinosi opravdanoj ljutnji i gubljenju poverenja u delotvorne lekove, koje zamenjuju nedelotvorni nabavljeni kroz ilegalne tokove. Najčešće se radi o robi iz Indije, Kine, Južne Afrike, pa čak i iz Australije.
Među zaplenjenim često se mogu naći hormoni, steroidi i niz različitih antibiotika namenjenih za upotrebu na širokom spektru životinja, uključujući pse, konje, golubove i stoku za proizvodnju hrane. Ovo tržište vredi od jedne do dve milijarde dolara navodi se u poslednjem Izveštaju globalne organizacije "Health for Animals".
Krivotvoreni, falsifikovani i neregistrovani proizvodi štete životinjama i smanjuju bezbednost hrane, dok istovremeno povećavaju rizik od zoonoza i otpornosti na antimikrobne lekove.
Manje novca za borbu protiv bolesti životinja: Stočari preuzimaju deo troškova?
Još je opasnije širenje zaraznih bolesti među životinjama i njihovog prelaska na ljude kao i nemogućnost uništavanja štetočina. Često se terapije pokažu neefikasne i vlasnik je na gubitku. Primera je mnogo. Tako se pčelari susreću sa neefikasnim lekovima za varou i imaju problem njenog suzbijanja. Vlasnici pasa i mačaka će prvi kontakt sa ovakvim medikamentima imati prilikom suzbijanja krpelja ili buva kod svojih ljubimaca. Do mnogo većih problema i ekonomske štete se susreću vlasnici stočarskih farmi.
Tagovi
Autorka