Zašto je u Srbiji organska proizvodnja slabo zastupljena, iako može da donese dobar profit ?

Organska proizvodnja postala je isplativa kada su se podsticaji povećali u odnosu na one u konvencionalnoj proizvodnji, kako navodi Blic. Podsticaji koji su za organsku proizvodnju bili veći za 70%  u odnosu na redovne, povećani su u visini od 120% od iznosa predviđenog za one u klasičnoj proizvodnji. Ovo je razlog zašto je organska proizvodnja postala isplativa.

Ovako izmenjen pravilnik o podsticajima Ministarstva poljoprivrede, omogućio je da maksimalni iznos koji dobiju poljoprivredni proizvođači bude 228.800 dinara, umesto dosadašnjih 136.000 dinara.

Dva konkursa u toku

Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo raspisao je trenutno dva konkursa na kojima se dodeljuju bespovratna sredstva proizvođačima organske poljoprivrede. Prvi je dodela novca za sufinansiranje troškova kontrole i sertifikacije organske proizvodnje, a drugi se odnosi na nabavku priključne mehanizacije za organsku proizvodnju u Vojvodini u 2019. Maksimalni iznos novca po jednoj prijavi je milion dinara.

Kolika je zastupljenost organske proizvodnje

Organska proizvodnja u Srbiji zastupljena je na tek oko 13.500 hektara (što čini 0,40% u ukupnim obradivim površinama), a čak 99% proizvodnje izvozi se dok tražnja za pojedinim proizvodima prevazilazi ponudu. Kao rezultat ukupnog tržišnog bilansa je vrednost izvoza od 24 miliona evra godišnje. Najviše se izvoze malina, višnja, borovnica, jagoda, kupina i jabuka.

Porodica Vozar, iz Kisača već više od 30 godina bavi se organskom poljoprivredom. Počeli su sa pola hektara, a danas imaju skoro 15 hektara. "Od povrća može najviše da se zaradi. Ulaganja za pola hektara, odnosno 50 ari, nisu mala i iznose oko 3.000 evra, ali ako se sve uradi kako treba, prinos sa te površine može da donese čak 10.000 evra", ističe Vladimir Vozar.

Izazov za proizvođače

Ovaj vid proizvodnje zahteva puno ručnog rada i najveći izazov je pronaći odgovarajuću radnu snagu.

"Povećane subvencije veliki su pomak za proizvođače, a da li će to ojačati našu ukupnu organsku proizvodnju, ne znam. Uvek kažem da jedna porodica može živeti od hektara organskog povrća, ali ne sme praviti propuste u proizvodnji", dodao je ovj proizvođač. 

Dodaje da poslednjih godina nastoje da imaju niže cene. Na primer, kilogram njihovog spanaća je 300 dinara, a isti takav u Beogradu iznosi 600 dinara. Vozar smatra da bi se cena mogla i dodatno spustiti kada bi proizvođači više sarađivali sa prerađivačima kojima bi mogli da plasiraju višak proizvoda.

Prva javna baza organskih proizvođača

Vođena identičnom idejom, Nacionalna asocijacija za organsku proizvodnju "Srbija organika" formirala je prvu javnu bazu organskih proizvođača i prerađivača. U Srbiji ima 6.500 proizvođača organske hrane, a najveći broj njih rade u okviru grupnih sertifikata kao kooperanti.

Ivana Simić iz "Srbija organike" kaže da su u odnosu na 2016. godinu, površine pod organskim proizvodima opale za 1.500 hektara dok je broj proizvođača uključenih u organsku proizvodnju porastao za par hiljada.

"Težnja je da se za narednih par godina dođe do 50.000 hektara pod organskom proizvodnjom. Izvoz intenzivno raste, za pet, do šest godina povećan je petorostruko. Ideja je ostvariti bolju saradnju primarnih proizvođača i prerađivača da ne bi došlo do situacije da uvoze ono što mogu i ovde da kupe, ali nisu znali da imaju tu mogućnost", istakla je Simićeva.